Ugrás a tartalomra

80-godišnjica deportacije banatskih Jevreja

2021.08.18
19:21
2021.08.18
20:13
Forrás
Pannon RTV
Na današnji dan pre 80 godina, 1288 banatskih Jevreja deportovano je iz Zrenjanina šlepovima, u koncentracione logore u Beograd. Mnogima od njih ovo je bilo poslednje putovanje. Danas su se sećali žrtava u Zrenjaninu.

Nakon molitve Isaka Asijela, glavnog rabina Srbije, venci su bačeni u Begej u znak sećanja na banatske žrtve holokausta, koje su 18. avgusta 1941. godine odveli u Beograd.

Erne Švan je imao dve godine kada je sa majkom dospeo na plovilo.

“Srce i oči su mi pune suza, kada dođem ovde na most i prisustvujem komemoraciji. Zahvaljujem se Bogu što mi svake godine dozvoli da budem ovde i da još uvek imam uspomene, sa svom jevrejskom braćom koja nisu preživela holokaust.”

Pored preživelih, jevrejskih i katoličkih crkvenih velikodostojnika i predstavnika lokalne vlasti, bio je prisutan i ambasador Izraela u Beogradu.

Jahel Vilan, ambasador Izraela u Beogradu: “Bio sam veoma dirnut današnjim događajem. Zbog toga, kako je onima koji ovde žive, važno ovo sećanje. Takođe što je na glavnoj ulici postavljeno kamenje spoticanja u znak sećanja. Ovo je posebno važan događaj za mlađu generaciju, da se živo sećamo svoje prošlosti.”

Kamenje spoticanja postavljeno je na glavnoj ulici Zrenjanina, čiji je tvorac nemački vajar Gunter Demnig. Do sada je postavljeno oko 70 hiljada spomen-ploča širom Evrope, na trotoarima ispred nekadašnjih kuća žrtava holokausta. U Zrenjaninu, između ostalih postavljena je i u spomen porodice Ivanji.

Ivan Ivanji, preživeli, Zrenjanin: “Tada sam mislio da je sve super. Svi koje sam poznavao, sva deca govorila su srpski, mađarski i nemački. Kako su starci pričali, u austrougarsko vreme isto su svi govorili sva tri jezika. Prijatelji su mi pričali o Kosovu, da je moja generacija govorila srpski, albanski i turski. A danas? Danas nema Srbina koji zna mađarski, ali ima Mađara koji ne znaju srpski.”

Komemoracija je završena u Gradskom narodnom muzeju, izložbom "110 godina fabrike šećera Elek". Autori izložbe su Ferenc Nemet, Anica Draganić i Maria Silađi. Viktor Elek je kao Jevrejin češkog porekla stigao u Zrenjanin, kako bi ojačao tim stručnjaka fabrike šećera u izgradnji. Za kratko vreme postao je šef industrijskog objekta.

Ferenc Nemet, univerzitetski profesor i publicista: “Zrenjanin, u srcu Banata, centar Banata, nekadašnje sedište okruga Torontal, a već je krajem 19. i početkom 20. veka bio industrijski centar. Znači, ne samo kulturni centar, već je bio i industrijski centar Banata. I on je zapravo ovu industrijsku superiornost uspostavio sa šećeranom, koja je nakon dugih priprema počela sa radom u jesen 1911. godine.”

Nemački okupatori su Viktora Eleka osudili na smrt vešanjem po izmišljenim optužbama i javno, među prvima ga obesili na Bagljašu.
 

deportacija
Banat
jevrej
Zrenjanin
žrtva
Begej
holokaust
Isak Asijel
rabin

Slične vesti

Najnovije

17:53, Frissítve: 18:43

Praznični program na Panon RTV-u

Panon televizija povodom predstojećih uskršnjih praznika za gledaoce priprema praznični program i filmove. Ne samo televizija, već Panon radio i Subotički mađarski radio su takođe pripremili šaroliki praznični program za slušaoce.
12:06, Frissítve: 16:23

Zanimljiv Dan škole u Bečeju

Osnovna škola “Šandor Petefi” u Bečeju je juče proslavila Dan škole. Ovog puta publici na glavnoj bini Mađarskog kulturnog društva nisu se predstavili đaci.
19:56, Frissítve: 20:08

Uređivanje zelenih površina u Novom Sadu

Tretman stabala oštećenih u nevremenu prošlog leta, orezivanje granja i ruža, košenje travnjaka, sadnja prolećnih cvetnih aleja. Zelene površine Novog Sada uređuju radnici Javno-komunalnog preduzeća „Gradsko zelenilo”.

Najčitanije

U Subotici se nastavlja asfaltiranje ulica

Trenutno se odvija asfaltiranje ulice Ernea Kuna u MZ Željezničko naselje i Ljermontove ulice u MZ Makova sedmica. Stanovnici su zadovoljni realizacijom dugo očekivane investicije.

Proleće izmamilo gorocvet u dolini Krivaje

U dolini reke Krivaje kod Lipara u centralnoj Bačkoj je autohtono stanište ovog zaštićenog, vizuelno privlačnog divljeg cveta. Ekološko društvo “Arkus” iz Bačke Topole je organizovalo šesti put šetnju kako bi skrenuli pažnju na retke biljne vrste.