Ugrás a tartalomra

Da li organska proizvodnja ima budućnost?

2020.07.30
16:36
2020.07.30
20:22
Forrás
Pannon RTV
Uzgajanje povrća bez hemikalija je sve rasprostranjenija u Vojvodini, pa tako i u Kanjiži.

Isplati se razmišljati o organskoj proizvodnji, čak i u malim količinama, jer naši prembrani proizvodi sigurno neće sadržavati štetne materije, a pored toga su i ukusniji.

Suština organske proizvodnje je da povrće nije izloženo sintetičkim, odnos materijalima koji se ne nalaze u prirodi. Najčešće se koriste jedinjenja sumpora i bakra, koja su prirodna i koja se ne absorbuju. To se odnosi i na sredstva za zaštitu bilja, i na sredstva za prihranu, a pored toga je akcenat stavljen na prevenciju, odnosno sve je prilagođeno tome da jedna biljka štiti drugu od štetnih bolesti i insekata.

Kod organskog proizvođača Arpada Čikoša iz Totovo Sela, na 20 hektara postoji više od trideset različitih kultura, poput paradajza, paprike, patlidžana, ali i slatkog krompira i kikirikija, kao i 26-27 sorti ruža. Ovaj proizvođač kaže da je veoma velika potražnja za organskim povrćem širom Vojvodine. „Prodaja stoji na više stubova. To znači da, na primer, postoji lanac prodavnica sa kojim direktno sarađujemo više od deset godina, indirektno sa tri druga trgovačka lanca preko kompanije za prodaju, odnosno sa manjim prodavnicama, koje su uglavnom ograničene na Novi Sad i Beograd, i ono što nam se najviše sviđa, naša služba za dostavu na kućnu adresu, sa kojom petkom isporučujemo robu u Suboticu i njenu okolinu."

Civilna organizacija „Meta Terra", koja broji oko 50 članova, postala je mesto okupljanja malih bioproizvođača u opštini Kanjiža. Monika Halas, predsednica udruženja je rekla da organski proizvođači u Srbiji moraju da ispunjavaju veoma stroge kriterijume, pa mnogi zbog toga nemaju hrabrosti da počnu taj posao. „Oni još ne poznaju tačno pravila organske proizvodnje. Ovde pre svega mislim na zaštitu bilja, al i na druga pravila, kako se recimo treba ponašati na takvom gazdinstvu, jer su zaista to uslovi, dakle upotreba opreme, upotreba sredstava, mesto gde se čuva oprema, alat, tako da inspekcijski organ ulazi u najsitnije detalje i gleda kako se stvari odvijaju."

U Srbiji se samo 0,2-0,3 procenta svih proizvođača bavi organskom proizvodnjom, što je veoma malo u poređenju sa Evropskom unijom, gde to iznosi u proseku 3 procenta.

organska proizvodnja
organska hrana
povrće
Civilna organizacija „Meta Terra"

Najnovije

14:07, Frissítve: 16:28

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.
15:57, Frissítve: 16:04

Deca u Čantaviru učila o značaju oprašivača

Povodom Dana planete Zemlje, Osnovna škola „Janoš Hunjadi” u Čantaviru i Ekološko udruženje „EcoKarma” zajednički organizuju različite programe za mlade. Centralna tema jednonedeljne serije programa je značaj i zaštita oprašivača.

Najčitanije

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Unapređenje zapošljavanja u Subotici

Završena je javna rasprava u vezi izrade Lokalnog akcionog plana zapošljavanja za period 2024-2026. godina, koja je počela 8. aprila - obavestio je javnost Saša Gravorac.

Ulica Braće Radić u Subotici proglašena za kulturno dobro

Zahvaljujući učešću SVM-a u sastavu vladajuće koalicije istrajnom radu u lokalnoj samoupravi, Vlada Srbije je svojom odlukum proglasila ulicu za kulturno dobro – prostorno kulturno-istorijsku celinu os velikog značaja – saopštio je dr Balint Pastor.