Danas je pravoslavni Badnji dan
Na Badnji dan pravoslavni vernici unose u kuću badnjak— mlado hrastovo drvo koje se u zoru seče u šumi, a uveče se pali na kućnom ognjištu, kao simbol novog života svetlosti i toplote koja greje i zbližava ukućane, a ima verovanja da običaj simbolizuje drvo koje su pastiri doneli da bi zagrejali pećinu u kojoj je rođen Isus. Badnji dan i Božić tradicionalno su vezani za porodične običaje i rituale koji su u duhu porodičnog jedinstva, sloge, ljubavi i podstiču napredak.
U kuće se unosi i slama, opet kao simbol i sećanje na pećinu u Vitlejemu u kojoj se po biblijskom predanju rodio Isus Hrist.
U hramovima su praznična bogosluženja, obično u popodnevnim ili večernjim časovima, a u nekim hramovima i u ponoć, kojima se vernici pripremaju za doček Božića, najradosnijeg hrišćanskog praznika. Običaji i praznični rituali vezani za obeležavanje Badnjeg dana su raznoliki i bogati. Božićni tradicionalni rituali izvorno su bili vezani za porodicu i kućno ognjište, a pre stotinak godina počeo je da se ustaljuje običaj paljenja badnjaka i u crkvenim portama, a u novije doba, krajem prošlog veka paljenje badnjaka, a na Božić i lomljenje česnice, organizuje se i na trgovima uz učešće brojnih vernika.