Ugrás a tartalomra

Dvadeset pet godina Kamernog hora „Emmanuel”

2022.12.05
14:14
2022.12.05
16:04
Forrás
Panon RTV
Kamerni hor „Emmanuel” proslavio je u nedelju uveče 25 godina postojanja. Ovaj značajan jubilej obeležen je koncertom koji je održan u Domu učenika „Karolina Satmari” u Zrenjaninu, na kome su nastupili i gosti hora.

Kamerni hor „Emmanuel” osnovan je 21. januara 1997. godine. Dve godine kasnije su već bili domaćini prvog Susreta vojvođanskih mađarskih horova. Njihov rad je od tada neprekidan.

Imre Kelemen, predsednik Kamernog hora „Emmanuel”: „Više od 450 javnih nastupa. Mislim da je ovaj današnji 455-i, jer mi vodimo evidenciju. Po mojoj računici, za to vreme održano je više od dve hiljade proba. Dva dirigenta, koje sam posebno izdvojio, morali su da budu ovde na svakoj probi. Tu i tamo je bilo situacija kada je horu baš bila potrebna proba, a oni iz nekog razloga nisu mogli da budu prisutni, ali našla se zamena, ali dirigenti su bili ti koji su „dogurali dovde” ovih 25/26 godina.”

Jedan od osnivača hora i njegov predsednik dvadeset godina bio je Jožef Balaž.

Jožef Balaž, jedan od osnivača Kamernog hora „Emmanuel”: „Isplatilo se, jer pored napornog rada koji zahteva administrativni posao, koji podrazumeva finansijska pitanja, konkursa itd., ono što je uključeno u takav posao. Radost je davala činjenica da smo mnogo pevali. Hor je bio brojan: uvek je imao 25-30 članova. Hor je tokom tih dvadeset godina imao 20-25 nastupa svake godine. Putovali smo na mnoga mesta. Dakle, to je bila suština toga, i to je ono što je zaista držalo hor na okupu.”

Jubilej Kamernog hora „Emmanuel” takođe pokazuje da je Srednji Banat i dalje jedan od centara Mađara u regionu.

Aron Šutuš, predsednik, Kulturni savez vojvođanskih Mađara: „I današnja omladina ima želju za tim da im se duša osveži ili razvije u ovom kolektivnom pevanju i visokom negovanju ove horske umetnosti, da osete kakav je život u zajednici, kako izgleda to kada se nešto čini za zajednicu. Ja mislim da tu postoji jedna slojevitost. Ali ono što sam jubilej zaista poručuje, jeste da slaveći Boga i jačajući zajednicu, oni kao Mađari imaju svoje mesto ovde u Srednjem Banatu, kao i u čitavoj Vojvodini, u Karpatskom basenu.”

Dvadeset godina od samog osnivanja, Kamerni hor „Emmanuel”, vodila je dirigent Ema Konrad, a poslednjih pet godina dirigent Vilma Dutina. Ovaj hor je jedini je hor koji peva mađarsku horsku kuziku u Banatu.

Dutina Vilma, dirigent Kamernog hora „Emmanuel”: „Bilo bi mi jako žao da je dvadeset godina rada propalo i da se hor raspao. Jer je lako nešto rasformirati, ali je teško sagraditi. Zbog toga sa se zapravo prihvatila. Jako sam se pribojavala kako će tako funkcionisati. Na kraju sam nekako naučila. Zato što nikad nisam učila da dirigujem.”

Hor je redovni učesnik Međunarodnog susreta horova „Muzičke nedelje Bardoš Lajoš” i Susreta vojvođanskih mađarskih horova. Izdali su i tri CD-a.

Zrenjanin
hor

Najnovije

14:49, Frissítve: 16:43

Svaka kap zlata vredna

Konačno su stigle padavine koje su poljoprivrednici već izuzetno čekali. U najvećem delu Vojvodine proteklog dana palo je između 10 i 15 milimetara kiše.
14:07, Frissítve: 16:28

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Najčitanije

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Unapređenje zapošljavanja u Subotici

Završena je javna rasprava u vezi izrade Lokalnog akcionog plana zapošljavanja za period 2024-2026. godina, koja je počela 8. aprila - obavestio je javnost Saša Gravorac.

Ulica Braće Radić u Subotici proglašena za kulturno dobro

Zahvaljujući učešću SVM-a u sastavu vladajuće koalicije istrajnom radu u lokalnoj samoupravi, Vlada Srbije je svojom odlukum proglasila ulicu za kulturno dobro – prostorno kulturno-istorijsku celinu os velikog značaja – saopštio je dr Balint Pastor.