Koja je sudbina dvorca Špicer u Beočinu?
U Sremu, u mestu Beočin može se videti spomen jednog iščezlog sveta, ostatke preko sto godina starog dvorca Špicer. Dvorac koji je 1997. godine stavljen pod zaštitu, iako već ruiniran, još je važi za pravu aktrakciju, koju iz godinu u godinu posećuje sve više turista.
Posetioce dolaze na preporuku prijatelja, ili se odlučuju za posetu ostacima nekadašnjeg dvorca bogataša na osnovu fotografija postavljenih na društvenim mrežama. Milena Ćosović iz Novog Sada kaže: „Različiti graditeljski stilovi, eklektika, barok, renesansa stapaju se tu. Kupatilo se još može jasno videti, i to nas je oduševilo. Divna građevina i voleli bi, kada bi bilo moguće, znamo da to staje mnogo novca, ali trebalo bi ga obnoviti. Posećivalo bi ga mnogo više ljudi i mi smo se danas sreli sa nekoliko posetilaca."
Apatinac Jožef Čik je 1839. godine ovde otvorio cementaru. Kamen iskopan iz rudnika u mađarskom mestu Tarcal korišćen je i kod gradnje Sečenjijevog Lanchida (Lančani most) u Budimpšeti. Krajem 1800-tih godina na lični zahtev Ede Špicera, suvlasnika cementare, podignut je Špicer dvorac. Projekat za izgradnju radio je načuveniji graditelj tog doba, Imre Šteindl koji je projektovao i zgradu mađarskog Parlamenta.
„Svakome je žao što propada jedno ovako veliko i lepo zdanje. Dešava se zbog protoka vremena, ili iz nekog drugog razloga, da ne ulazimo u to. U svakom slučaju zavređuje da se poseti i obiđe, da se oseti duh toga vremena, kada je izgrađen, odnosno duh vremena kada su tu živeli ljudi" kaže Svetlana Mihajlović iz Zrenjanina.
I sada se može jasno videti da su kod ukrašavanja dvorca u prvom planu bili mađarski floralni motivi. Najnaglašeniji su ružičasti i plavi tonovi. Na bočnoj fasadi dvorac čuva ptica Turul. Zadivljujuće elemente svakodnevno posećuju znatiželjnici.
Špicer dvorac veličanstven i ovako oronuo, nalazi se pod zaštitiom Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture. „Pre dve-tri godine zavod je u potpunosti obnovio krovnu konstrukciju. Nadamo se da će uskoro započeti i obnova dvorca, trebalo bi da vratiti u originalno stanje. Razumljivo je da projekat košta veoma mnogo. Nadamo se da će pomoći i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, i da će divno zdanje biti obnovljeno" kaže Spomenika Krečković, zadužena za brigu dvorcu.
Uz ovaj dvorac vezuju se i brojne legende, što takođe privlači posetioce. Čuvarka dvorca ipak skreće pažnju da kretanje po ruiniranom dvorcu može da bude i opasno, zbog toga posetioci moraju da budu veoma obazrivi.