Magija vitraža
Ujedinjene Nacije su 2022.godinu proglasile za Međunarodnu godinu stakla. Na to se nadovezuje i manifestacija koja se odraža u Gradskom muzeju u Subotici, trodnevna međunarodna konferencijom posvećena vitražima. Na ovom događaju su zainteresovani najpre imali priliku da čuju izlaganje istoričara Stevana Mačkovića, u kome je on govorio o sudbini vitraža koji se nalaze u Gradskoj kući Subotice, posle 1918. godine.
Stevan Mačković, direktor Istorijskog arhiva Subotica: „To su bila umetnička dela ali su imali jedan predznak mađarske kulturne istorije i zbog toga samo po sebi, u toj novoj vladajućoj ideologiji, nisu bila pogodna za javno pokazivanje i izlaganje, pa su ona morala biti i sklonjena. Sticajem prilika, prošlo je dugo dugo vremena od toga kada su sklonjeni ti vitraži, pa dok su se opet pojavili, to je nekih šezdesetak godina, nisu bili vidljivi, ali srećom oni nisu bili uništeni, nego su bili samo sklonjeni. Takva je bila sudbina i sa drugim umetničkim delima.”
Cilj ovog savetovanja je bolje upoznavanje vitraža u Karpatskom basenu, predstavljanje najnovijih rezultata istraživanja u vezi sa zajedničkom kulturnom baštinom, kao i predstavljanje restauratorskih radova, rekla je Žužana Pap Korhec, koordinatorka stručne konferencije. Prema njenim rečima, veoma je važno to da na konferenciju dolaze stručnjaci iz država naslednica Austrougarske monarhije. Pored predavača iz Srbije, koji dolaze iz Sombora, Novog Sada, Zrenjanina i Subotice, došli su i stručnjaci iz Rumunije, Hrvatske i više predavača iz Mađarske.
Žužana Pap Korhec, restaurator, Gradski muzej, Subotica: „Ovaj projekat se inače sastoji iz nekoliko delova. Njemu je prethodilo jedno obimno terensko istraživanje ovde u Vojvodini, bez obzira na to da u Subotici svi znaju za vitraž, jer mi smo zapravo velesila, kada samo pomislimo na Gradsku kuću ili Sinagogu, ali i sve naše crkve imaju vitraže, izrađene u raznim radionicama. Malo ljudi međutim poznaje stvari u manjim sredinama, odnosno stvari na terenu, i mi ćemo ovaj naučnoistraživački materijal objaviti na našem sajtu u toku sledeće godine.”
Sledeće godine će biti pripremljeno jedno dvojezično naučno izdanje o samoj konferenciji, a ceo materijal sa manifestacije i sa terenskog istraživanja, biće dostupan i na sajtu muzeja. U okviru programa, urađena je i restauracija vitraža Edea Kracmana iz 19. veka, koji prikazuje kralja Svetog Ištvana, i koji je izrađen 1891. godine.