Ugrás a tartalomra

Migranti iz Sombora za Preševo transportovani u šest autobusa

2021.09.29
17:11
2021.09.29
17:17
Forrás
Pannon RTV
Pored migranata iz Avganistana, koji neprekidno pristižu iz pravca Severne Makedonije, sinoć je stiglo i šest autobusa ilegalnih migranata, koji su sakupljen uz srpsko-mađarsku granicu, ovog puta u Somboru.

Naša ekipa je bila na licu mesta kada su stigli autobusi, sa značajnom policijskom pratnjom, i tih više stotina migranata smešteno je u kamp.

Na srpsko-mađarskoj granici, migranti su se u poslednje vreme najviše namnožili u Zapadnobačkom okrugu, u Somboru i njegovoj okolini. Zbog toga su ih pripadnici srpske policije i žandarmerije u utorak ujutro sakupili i prevezli u Preševo na jugu Srbije sa šest autobusa, otprilike 350 migranata, koji su u utorak uveče, nešto posle sedam časova, stigli u najveći Prihvatni centar u Srbiji. Tamo su odmah prošli lekarski pregled, kako bi otkrili one koji imaju bilo kakve simptome kovida, jer u tom slučaju te migrante stavljaju u karantin, a ostali su budu smešteni.

Kako nadležni u Prihvatnom centru ističu, trenutno među migrantima nema zaraženih. Tu inače postoji mogućnost i za vakcinaciju, ali su od početka kampanje vakcinacije u Srbiji samo 33 ilegalna migranta primila vakcinu u Preševu. Među onima koji su ovde dopremljeni u utorak, najviše je, njih oko 320, mladih Sirijaca bez porodice.

U sredu je već bilo vidljivo i u dvorištu Prihvatnog centra da je broj migranata u Preševu u jednom danu znatno skočio.

Jedan deo migranata koji su u utorak uveče dopremljeni u Preševo, već su u sredu ujutro napustili Prihvatni centar i pokušali da se vrate u Vojvodinu, na srpsko-mađarsku granicu. Lokalni taksisti se međutim žale da ilegalni migranti nemaju novca, pa ih zbog moraju prevoziti ispod cene. Tarifa do Beograda je, kako kažu, 140 evra. Međutim, ako ih prevoze do centra grada, to čine za samo dva i po evra, kažu taksisti.

U centar Preševa ni ne mogu izađu na duže vreme, ilegalnim migrantima je naime dozvoljeno da izlaze samo dva do tri sata dnevno. Prihvatni centar ima maksimalni kapacitet od 1300 osoba i polako se popunjava - rekao je Isamedin Ramadani, koordinator Prihvatnog centra u Preševu.

„Sada već ima malo slobodnog prostora, možda može doći još dvesta-trista ljudi. Dakle, sada ih ima 850."

Dnevno na južnoj srpskoj granici u zemlju ulazi u proseku 50 novih migranata, koji se uglavnom izjašnjavaju kao Avganistanci.

Većina novih migranata koji stižu iz pravca Severene Makedonije i dolaze u Preševo, prolaze kroz Tursku, Grčku i Severnu Makedoniju, pešače po šinama, odnosno penju se na teretne vozove i vagone, i tako dolaze do ovog malog grada na jugu Srbije. Odatle stižu u Prihvatni centar, udaljen nekoliko stotina metara, i tamo se prvi put registruju u Srbiji.

Prema rečima zvaničnika Visokog komesarijata za izbeglice Srbije, poslednjih nedelja u Srbiju ulazi sve više migranata i iz pravca Bugarske, i njih takođe registruju u Prihvatnom centru u Preševu.

migranti
Preševo

Najnovije

14:49, Frissítve: 16:43

Svaka kap zlata vredna

Konačno su stigle padavine koje su poljoprivrednici već izuzetno čekali. U najvećem delu Vojvodine proteklog dana palo je između 10 i 15 milimetara kiše.
14:07, Frissítve: 16:28

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Najčitanije

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Unapređenje zapošljavanja u Subotici

Završena je javna rasprava u vezi izrade Lokalnog akcionog plana zapošljavanja za period 2024-2026. godina, koja je počela 8. aprila - obavestio je javnost Saša Gravorac.

Ulica Braće Radić u Subotici proglašena za kulturno dobro

Zahvaljujući učešću SVM-a u sastavu vladajuće koalicije istrajnom radu u lokalnoj samoupravi, Vlada Srbije je svojom odlukum proglasila ulicu za kulturno dobro – prostorno kulturno-istorijsku celinu os velikog značaja – saopštio je dr Balint Pastor.