Ugrás a tartalomra

Ni sneg nije omeo pijačare

2021.01.31
14:59
2021.02.01
18:23
Forrás
Pannon RTV
Uprkos hladnoći u nedelju pre podne bio je veliki promet na subotičkoj Mlečnoj pijaci. Prodavalo se živinsko meso, domaće mesne i mlečne prerađevine, ali tražila se turšija, i sezonsko povrće i voće.

Proizvođači kažu da se cene već duže vreme nisu menjale, a bogata je ponuda robe.

Jutros u 8 časova prodavci su slatko uživali u svom doručku, a kupci su tek polako počeli da pristižu. Na Mlečnoj pijaci u Subotici jaja se prodaju po komadu za 10 do 13 dinara, kilogram maka je 800 dinara. Očišćena jezgra oraha su hiljadu dinara za kilogram, šampinjoni su 280 dinara za kilogram. Ispred tezgi sa živinskim mesom kupci su stajali u redu. Gizela Tari iz Novog Orahova kaže da je piletina najtraženija, ali može se naći i patka, guska, ćuretina, morka, petao, čak i kokoška punena različitim ukusima: „Domaća ili pazinska mlada ćurka je 550 dinara po kilogramu, imamo i polugodišnje koke koje su 400 dinara za kilogram, imamo i kokoške koje su 300 dinara za kilogram, to je jednogodišnja živina."

Kilogram svežih pilećih bataka je 350 dinara, a pileće grudi su 400, file 450, a krilca 250 dinara. Pileći sitnež za supu staje 150 dinara.

Roža Varga iz Malih Pijaca prodaje mlečne proizvode, slaninu i kobasice: „Kvark je 350 dinara, pavlaka 400, mleko 60 dinara. Sirevi su između 500 i 600 dinara. Ima i jogurta za 170 dinara, slanine za 400, 500 ili 600 dinara. Ono što se mnogo traži je surutka, kozija surutka, od nje nema mnogo, nema ni mnogo kozijeg mleka, jer sada sisaju. To je dobro za čišćenje jetre i krvi."

Kozija surutka je inače 100 dinara za flašu od litre i po.

 

U mesari Tine Kovačić traže se papci, hurka sa pirinčom i kobasice za pečenje, kao i mleveno meso i svinjski but: „Hurka je 300 dinara, kobasica 500, meso 490 dinara, but. Mleveno meso je 450 dinara."

Kilogram goveđe kosti za supu je 100 dinara za kilogram, dimljene kobasice 750, kulen je 850, usoljena slanina od mangulice je hiljadu, a dimljena 1.200, barena slanina je 500, a čvarci bez kožice i žilica su 750 dinara.

Kod domaćih proizvođača i dalje se može naći sezonsko voće i povrće odličnog kvaliteta.

Jožef Maša iz Malih Pijaca dolazi na Mlečnu pijacu u Subotici i kaže da su jabuke najtraženije: „Cena jabuke se kreće od 30 do 80 dinara. Krompir je 30 do 40, povrće za kilogram od 170 do 180, cvekla 50 dinara. Crveni luk je između 50 i 60 dinara, a crni luk je 40 do 50 dinara."

Litar domaćeg soka od paradajza je 170 dinara, a svež kupus je 30 dinara po kilogramu. Na tezgama kod cvećara pojavila se već i jagorčevina koja sada može da se sadi, sadnica je 100 dinara.

U ovo vreme na pijaci se mnogo traži i južno voće.  Kilogram limuna i mandarina staje 100 dinara za kilogram, banane i pomorandže su između 70 i 80 dinara. Mnogi kupuju i turšiju, prokola je 120 dinara, isto kao i ribanac.  Cena kiselog krastavca se kreće od 150 do 300 dinara, ukišeljene paprike su između 200 i 250 dinara, dok mešano kiselo povrće staje 300 dinara.

pijaca
Mlečna pijaca
Subotica
meso
jabuka

Najnovije

14:49, Frissítve: 16:43

Svaka kap zlata vredna

Konačno su stigle padavine koje su poljoprivrednici već izuzetno čekali. U najvećem delu Vojvodine proteklog dana palo je između 10 i 15 milimetara kiše.
14:07, Frissítve: 16:28

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Najčitanije

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Unapređenje zapošljavanja u Subotici

Završena je javna rasprava u vezi izrade Lokalnog akcionog plana zapošljavanja za period 2024-2026. godina, koja je počela 8. aprila - obavestio je javnost Saša Gravorac.

Ulica Braće Radić u Subotici proglašena za kulturno dobro

Zahvaljujući učešću SVM-a u sastavu vladajuće koalicije istrajnom radu u lokalnoj samoupravi, Vlada Srbije je svojom odlukum proglasila ulicu za kulturno dobro – prostorno kulturno-istorijsku celinu os velikog značaja – saopštio je dr Balint Pastor.