Ugrás a tartalomra

Odvoze migrante, ali oni se nakon nekoliko dana vraćaju u pogranična naselja

2022.01.18
17:54
2022.01.18
18:01
Forrás
Pannon RTV
U naseljima na srpsko-mađarskoj granici sve je više migranata - kažu meštani koji tamo žive. U Horgošu je, na primer, značajno porasla potražnja za dužim aluminijumskim merdevinama.

Srpska žandarmerija je u utorak ujutru sakupila migrante, koji su se skrivali u napuštenim zgradama teretne železničke stanice u Subotici. Ilegalne migrante su odatle transportovali sa dva autobusa, do jednog od prihvatnih centara u Srbiji.

Prema nezvaničnim informacijama, migranti su iz Horgoša poslednji put sakupljeni i transportovani na katolički Badnji dan, 24. decembra. Od tada se, međutim, većina njih vratila - kažu meštani. Većina njih se i dalje krije u trošnim zgradama nekadašnjih jugoslovenskih graničara i u zgradi granične policije Srbije u Horgošu, koja već nekoliko meseci nije u upotrebi. Oni uglavnom dolaze iz arapskih zemalja, Sirije, Irana, Palestine, a tu su i crnci iz Afrike.

Migranti iz Avganistana i Pakistana borave na nekadašnjem imanju Bačke. Po hladnom vremenu se retko pojavljuju, odnedavno im taksisti donose hranu koju su naručili, i sve drugo što im je potrebno – tvrde meštani Horgoša, a u to se uverila i naša ekipa kada je boravila na licu mesta.

Ispred ulaza jedne od prodavnica u Horgošu ređaju se merdevine. U svim veličinama, odnosno merama. To su, kažu meštani, najprodavanije, migranti kupuju one najduže, kao i takozvane rukavice za varenje, jer kada počnu da se penju na ogradu na sa Mađarskom, odnosno kada pokušaju ilegalno da pređu granicu, onda ih te rukavice za varenje štite od toga da iseku ruke.

Pripadnici obezbeđenja Visokog komesarijata za izbeglice Srbije, koji su raspoređeni na Horgošu, izvan kamera kažu, da na obodu naselja trenutno boravi oko pet stotina ilegalnih migranata.

Od merdevine nema puno koristi, naime one koji pređu ogradu na granici, hvataju na mađarskoj strani i deportuju nazad u Srbiju. Tako su prošla i tri migranta koja su na autobuskom stajalištu u Horgoš čekala autobus za Suboticu.

„ - Ja sam iz Sirije i želim da odem u Nemačku.
- Zašto?
- Zato što je moja porodica već tamo. Idem za njima.
- Kakvi su tvoji planovi u Nemačkoj?
- Čekaju me supruga i sin. Želim da dođem do svoje porodice.
– Da li si već pokušao da pređeš mađarsku granicu?
- Da, ali su me uhvatili. To mi je treći put."

Meštani Horgoša se ne osećaju bezbedno. Iako migranti ovih dana retko ulaze u centar naselja, ljudi strahuju za svoje porodice.

Iren Horvat: „Zabrinuta sam se prve svega za svoje ćerke i unuke tinejdžere. Uveče se ne usuđuju da izađu sami, moramo ih pratiti, a i u školu moramo da odemo pred njih. U stvari, ni mi stariji se uveče ne usuđujemo da idemo u šetnju".

Prema podacima internet stranice „police.hu", od početka godine su u više od četiri hiljade slučajeva ilegalni migranti pokušali da iz Srbije pređu na tertoriju Mađarske.

migranti
Srbija
Subotica
Horgoš

Najnovije

14:49, Frissítve: 16:43

Svaka kap zlata vredna

Konačno su stigle padavine koje su poljoprivrednici već izuzetno čekali. U najvećem delu Vojvodine proteklog dana palo je između 10 i 15 milimetara kiše.
14:07, Frissítve: 16:28

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Najčitanije

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Unapređenje zapošljavanja u Subotici

Završena je javna rasprava u vezi izrade Lokalnog akcionog plana zapošljavanja za period 2024-2026. godina, koja je počela 8. aprila - obavestio je javnost Saša Gravorac.

Ulica Braće Radić u Subotici proglašena za kulturno dobro

Zahvaljujući učešću SVM-a u sastavu vladajuće koalicije istrajnom radu u lokalnoj samoupravi, Vlada Srbije je svojom odlukum proglasila ulicu za kulturno dobro – prostorno kulturno-istorijsku celinu os velikog značaja – saopštio je dr Balint Pastor.