Poljoprivrednici strahuju od mraza
Zimus posejane žitarice nisu zaustavile svoju vegetaciju, zbog toga bi lako mogle izmrznuti ukoliko naiđe mraz pre snežnog pokrivača. Ozbiljno umanjenje roda može se dogoditi i u voćnjacima ukoliko se na granama prerano pojave pupoljci.
Proteklih sedmica u popodnevnim časovima više puta je izmerena temperatura od 10 i više Celzijusovih stepeni, a ni u zoru temperatura nije padala ispod tačke zamrzavanja. Neobično blaga zima kasnije bi mogla da dovede do ozbiljnih šteta u poljoprivredi jer kod ozimih žitarica nije zaustavljena vegetacija, a sa tim je opala i njihova sposobnost da izdrže pojavu mraza. Ukoliko naiđe golomrazica, jaki minus bez snežnog pokrivača, biljke mogu da se smrznu, a one koje su ojačale na pojedinim lokacijama su već počele da žute – kaže Mikloš Balaša, poljoprivrednik iz Čantavira: „Sada bi biljke trebale da odmaraju, pšenica bi trebala da bude pet do šest centimetara, ubokorena, a porasla je i na 10 do 15 centimetara, previsoka je. I ostale ozime kulture, na primer, uljana repica je rasla, ukoliko se formira stabljika, onda će propasti.“
Promenjena klima može da napravi i ozbiljnu štetu u voćnjacima. Najugroženije su vrste koje rano cvetaju, kao recimo kajsija. Voćari veoma pažljivo prate temperature koje su u porastu, a na granama se već može zapaziti da počinju da se formiraju pupoljci.
„Strahujemo, jer je vegetacija krenula ranije nego što bi trebalo. Ukoliko se to dogodi, onda kasnije i slabi mraz, koji će sigurno naići, oštetiće ovogodišnji rod“ kaže Silvija Horvat, proizvođač iz Hajdukova.
Druga negativna strana blage zime je i u tome što je sa izostankom snežnog pokrivača i mraza izostao i njihov uticaj na uništavanje štetotočina i insekata tokom zime, a to dalje povećava buduće troškove poljoprivrednika u zaštiti biljaka.