Pomoć pri upisu u birački spisak
U ovoj kampanji, će od 3. do 12. decembra, učestvovati oko hiljadu aktivista. Obilaziće sve one Mađare u Vojvodini, za koje se pretpostavlja da su dvojni državljani, pitaće ih da li su se već registrovali i da li žele da ostvare svoje biračko pravo. Oni koji izraze svoju nameru da glasaju na predstojećim izborima u Mađarskoj, biće im ponuđena potrebna pomoć - rekao je Ištvan Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara, na današnjoj konferenciji za novinare.
Sledeća godina će biti izborna godina, veoma značajni izbori, jer će građani morati da ubace listiće u sedam glasačkih kutija, rekao je Ištvan Pastor. Predsednik Saveza vojvođanskih Mađara je dodao da će ovih sedam glasanja da se odvija u 4-5 različitih termina, tako da se pripreme moraju obaviti na vreme.
Ištvan Pastor, predsednik, Saveza vojvođanskih Mađara: „Sledeća godina, u političkom smislu, biće vrlo složena godina sa puno zadataka, za koje verujemo da će u srednjoročnom razdoblju odrediti interesnu snagu i interesno polje, u kojem ćemo se morati kretati u sledećih 4-5. godina."
U Republici Srbiji će se početkom aprila održati predsednički izbori, prevremeni parlamentarni izbori i beogradski izbori gotovo istovremeno sa parlamentarnim izborima u Republici Mađarskoj. Mnogo je dvojnih državljana koji ne znaju da samo posedovanje mađarskog državljanstva ne znači i automatsko pravo glasa, a nedavno su uzalud čekali potrebne dokumente za glasanje, nisu ih dobili, iako su imali nameru da glasaju, naglasio je Ištvan Pastor. Dodao je, da su zato odlučili da pokrenu terensku kampanju da se pomogne tim ljudima.
Ištvan Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara: „Tokom terenske kampanje od 3. do 12. decembra, pokušaćemo da obiđemo sve Mađare u Vojvodini za koje pretpostavljamo ili mislimo da imaju mađarsko državljanstvo. Pitaćemo da li su se već upisali u birački spisak, da li žele da iskoriste svoje pravo glasa, da li možemo da im pomognemo da se registruju, a mi ćemo im to i pomoći."
Ištvan Pastor je rekao da je ova kampanja u skladu sa mađarskim zakonima, a oni su usaglašeni i sa zakonodavstvom ovde u Srbiji. Pozitivno je i mišljenje Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, pa je ovaj oblik pomoći potpuno legalan.