Ratari iščekuju kišu
Zemlja u bačkotopolskom ataru je suva i prašnjava. U proteklom periodu gotovo nije bilo kiše, a temperature su visoke za ovo doba godine. Sve to značajno utiče na razvoj jesenjih ratarskih kultura.
„Ovde u bačkotopolskom ataru kiša je padala pre tri sedmice, na oko 100 do 200 kvadratnih kilometara, i tačno tamo su i nikle žitarice, koje su na vreme posejane. Na marginama atara nije pala kiša, tamo je niklo mestimično, rekli bi kao „krezubo", dakle čekamo kišu" priča nam Karolj Nađ, proizvođač iz Bačke Topole.
Na jesenju pripremu zemljišta uticala je suša, zbog toga ratari biraju redukovanu obradu, jer je oranje gotovo nemoguće. Ono što je niklo, pšenica i ječam, sparušeno je i žedno, kaže Erik Rac, poljoprivrednik koji upravo seje pšenicu. „Veoma je teško orati, ima ko je pokušao ali onda treba uraditi mnogo radnji da bi se zemljište nekako pripremilo za setvu. Zbog toga sam samo tanjirao i u to sejao. Kao što se vidi dosta dobro je nikao ječam, ali nisu mi sve parcele ovakve, imam i dosta lošije."
Uljana repica koja je posejana nakon 10. septembra takođe raste neravnomerno, na nekoj parceli ima i osam listova, a ponegde tek jedan-dva.
„Toplo vreme i nedostatak padavina snažno utiču na razvoj korena kod biljaka, jer ni u dubljim slojevima nema dovoljno vlage. Bilo bi dovoljno i dve do tri ili bar 10 litara kiše da nikne, ali da se lepo razvije koren, za to na žalost, više nema mogućnosti jer nema dovoljno vlage" kaže Marta Barčik, savetnik za zaštitu bilja u Poljoprivrednoj stručnoj službi u Bačkoj Topoli.
Stručnjak skreće pažnju i na to toplo vreme pogoduje i razvoju štetočina. U slučaju ječma to su gljivice, u slučaju monokultura opasna je najezda glodara, zbog toga gazde treba da obrate više pažnje.