Suša desetkovala paradajz
Žolt Čonka, povrtar iz Mola, počeo je sa uzgojem paradajza pre osam godina, doduše na manjem zemljištu, na pola jutra, od sopstvenih sadnica. Kako kaže, glasa za uzgoj na otvorenom zemljištu je prema njegovim rečima, paradajz ima drugačiji ukus u odnosu na onaj iz plastenika.
„Nema problema sa zalivanjem, to možemo rešiti. Ove godine je sunce uništilo većinu, jer je deo paradajza izgorelo. Ipak želim da nastavim jer sam ponosan na ono što radimo i mogu učiniti svim srcem, pronašao sam sebe u ovome."
Kako je rekao, prošle godine je skuvano i prodato 6500 litara soka od paradajza, ove godine može da obezbedi samo 60 odsto od toga.
Uzgoj biljke je za porodicu Čile Pap Horvat stara porodična tradicija od nekoliko decenija, trenutno na dva hektara uzgajaju nekoliko vrsta paradajza.
„Prodaja nije problem. Postoji potražnja, a ljudi su se za 20 godina navikli da paradajz kupuju kod nas. Naš problem je sad, da ima potražnje, ali nemamo šta prodati. Pre nekoliko godina počeli smo se baviti konzerviranjem, videli smo da ima potražnje i za tim."
Čila Pap Horvat je dodala, ukoliko bi imali veću količinu paradajza za prodaju, cena svežeg paradajza bi se kretala između 50 i 100 dinara po kilogramu, dok bi cena kuvanog paradajza bila oko 200-250 dinara.
Valeria Vilagoš, savetnica za gazdinstva opštine Ada: „Ovde u opštini Ada, uglavnom se povrtari bave uzgojem paradajza, najčešće u manjim količinama, koji sami prerađuju kod kuće i prodaju na pijaci, jer nema otkupnog mesta kao ranije, kada se paradajz nosio na prikolicama u ogromnim količinama na otkup."
Iako bi većina proizvođača ovu godinu praktično zaboravila, uvereni su da će sve biti bolje u budućnosti.