Sve više komaraca prenosi virus Zapadnog Nila
Stanje pacijentkinje otežava činjenica da osim groznice ima i hronična oboljenja. Iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut" podsećaju da su ove godine već 1. jula registrovali prisustvo virusa Zapadnog Nila.
U Srbiji je groznica Zapadnog Nila prvi put otkrivena 2012. godine. Najkritičnija je bila naredna, 2013. godina kada je na teritoriji države bilo 303 obolelih, od čega je 35 umrlo.
Reč je o sezonskom oboljenju, koje se pojavljuje kada su komarci najaktivniji. Na čoveka ga prenose komarci ugrizom, a virus mogu da prenese i domaći komarci. U 80 odsto slučajeva virus nema nikakav uticaj na čoveka, a u 20 odsto slučajeva mogu se javiti simptomi nalik prehladi. Komplikacije se javljaju u manje od jednog procenta, poput zapaljenja moždane ovojnice ili moždanog stabla.
Stanovništvo ipak strahuje od bolesti, zbog toga nastoje da se zaštite. Edit Bošnjak se u sobi štiti zaprašivanjem komaraca. Ali dodaje: „Napolju imam dimni uređaj. Kupili smo i neko sredstvo za zaprašivanje koje se može naneti na zid i ne ostavlja trag. Htela bih da zamolim nadležne da ukoliko je moguće obave zaprašivanje." Boji se gorznice Zapadnog Nila, i čovek se boji svake bolesti, jer zdravlje je najvažnije – završava svoje razmišljanje Edit Bošnjak.
Etel Husar od komaraca se brani sredstvom protiv insekata, ali kaže da je i inače alergična na komarce. Pomalo strahuje od gorznice Zapadnog Nila.
Zaštita Janoša Lukača je jednostavna: „Uveče ne boravim napolju". Na pitanje da li se boji groznice Zapadnog Nila, kratko odgovara: „Naravno, da se bojim. Svako se boji, ne samo ja."
Noemi Milutinović, apotekarski tehničar slaže se sa tim da je u cilju smanjenja rizika tokom boravka na otvorenom dobro koristiti zaštitu od komaraca: „Postoje različiti sprejevi, roloni, narukvice, markeri. Smatram da su sprejevi najpraktičniji, lako se nanose, a cena im se kreće od 300 do 800 dinara."
Groznica Zapadnog Nila je već osam godina prisutna u Srbiji, ove godine je 1. juna registrovano prisustvo virusa kod komaraca. Nosioci virusa su ptice, posebno vrane, ali se one ne razboljevaju. Virus se ne prenosi sa čoveka na čoveka. Komarci su prenosioci, odnosno oni šire virus – kaže dr Nebojša Bohucki. Epidemiolog u Zavodu za javno zdravlje u Subotici dodaje: samo je pitanje vremena bilo kada će biti registrovan prvi oboleli. Klinička slika nalik na prehladu najčešće se javlja kod starijih od 50 godina: „Groznica Zapadnog Nila opasnija je za starije osobe, koje pate već od nekih hroničnih bolesti" – precizira stručnjak.
Ukoliko se zadrži toplo vreme, tada se sezona groznice Zapadnog Nila može produžiti do oktobra-novembra, kaže dr Nebojša Bohucki i dodaje: „I domaći, dakle culex komarci prenose ove izazivače bolesti. Konkretno, u Karpatskom basenu već prepoznajemo 50 različitih vrsta komaraca koji mogu da prensu ovu relativno novu zaraznu bolest."
Ispoljavanje kliničke slike počinje glavoboljom i visokom temperaturom, nakon čega se javlja osip na koži. Od obolelih osoba oko 10 odsto njih groznica Zapadnog Nila završava se smrtnim ishodom zbog nekog oblika komplikacije.