Ugrás a tartalomra

Veća robna razmena sa Turskom

2019.01.11
21:03
2019.01.11
21:11
Forrás
Pannon RTV
Zahvaljujući sporazumu o slobodnoj trgovinskoj razmeni, značajno može da se poveća robna razmena između Srbije i Turske.

Na osnovu dogovora Srbija može u Tursku godišnje da izveze bez carine pet hiljada tona junećeg mesa, 25 hiljada tona sirovog suncokretovog ulja, 10 hiljada tona rafinisanog suncokretovog ulja, 15 hiljada tona suncokreta, pet hiljada tona soje, hiljadu tona stočne hrane, 500 tona pekarskih proizvoda. Na osnovu ovog dogovora vojvođanski poljoprivrednici očekuju da će porasti otkupna cena proizvoda.

Ede Sarapka iz Malih Pijaca gaji 23 juneta. Nakon što su se već nazirali okviri sporazuma sa Turskom prošle godine je cena teladi skočila do neba, trenutno je 700 evra. Tov rogate marve zahteva ozbiljna ulaganja, zbog toga se proteklih godina sve manje odgajivača bavilo time. U Malim Pijacama ima nekoliko odgajivača, koji na pojedinim većim farmama gaje i preko sto grla. Vreme tova je oko godinu dana. Skače i otkupna cena tovne junadi, prošle godine je bila od dva do 2,40 evra, a trenutno je od 2,40 do 2,50 evra žive vage. Zahvaljujući sporazumu sa Turskom, očekuje se da će ova cena rasti, posebno zbog toga što trenutno nema dovoljno tovne junadi, objašnjava Ede Sarapka.

„Dok odgajivači formiraju svoje stado potrebna je godinu dana, i u ovom trenutku ne možemo da dostignemo onu tražnju koju tursko tržište može da usisa. U Srbiji, ovde u Vojvodini, na selima i u opštinama, u okolnim mestima, veoma je malo tovne junadi, malo je ljudi koji se time bave. Mislim da bi u ovom trenutku tursko tržište moglo za mesec-dva da uvuče celokupnu marvu namenjenu klanju u Srbiji" kaže Ede Sarapke odgajivač tovne junadi u Malim Pijacama.

Poljoprivrednik Geza Salai iz Šupljaka kaže da ohrabruje mogućnost izvoza u Tursku. Zbog prošlogodišnje niske otkupne cene mnogi su odlučili da ne seju suncokret, a sada su se predomislili. „To će se videti kada za mesec-dva budemo nabavljali setveno seme, i pravimo kalkulaciju kako će biti. To će brzo doći, organizovanje setve suncokreta. Još je rano, jer smo sada prvi put čuli, ali videćemo".

U 2018. godini otkupna cena suncokreta bila je 29,5 dinara, što je bilo znatno manje od cene od 38 i 39 dinara u prethodnim godinama. Bilo je čak i godina kada se za kilogram suncokreta davalo i 50 dinara. Poljoprivrednici se sada nadaju da će zahvaljujući sporazumu sa Turskom porasti otkupna cena suncokreta i dostići 40 dinara.

Od 2009. godine robna razmena Srbije i Turske se učetvorostručila. Prošle godine dostigla je milijardu dolara, naglašava Imre Zombori, ekonomista. Dodaje: izvoz poljoprivrednih proizvoda bez carine je izuzetno značajan.

„U svakom slučaju pokrenuće tražnju za ovim proizvodima u državi i ako važi zakon ponude i tražnje, jasno je da to vodi ka povećanju cena" kaže Imre Zombori, ekonomista iz Subotice.

Ovaj ekonomista smatra da slobodna trgovina, trgovina bez prepreka donosi najveći razvoj svakoj državi koja učestvuje jer se svako specijalizuje za  ono u čemu je najbolji.

Turska
poljoprivreda

Slične vesti

Najnovije

14:49, Frissítve: 16:43

Svaka kap zlata vredna

Konačno su stigle padavine koje su poljoprivrednici već izuzetno čekali. U najvećem delu Vojvodine proteklog dana palo je između 10 i 15 milimetara kiše.
14:07, Frissítve: 16:28

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Najčitanije

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Unapređenje zapošljavanja u Subotici

Završena je javna rasprava u vezi izrade Lokalnog akcionog plana zapošljavanja za period 2024-2026. godina, koja je počela 8. aprila - obavestio je javnost Saša Gravorac.

Ulica Braće Radić u Subotici proglašena za kulturno dobro

Zahvaljujući učešću SVM-a u sastavu vladajuće koalicije istrajnom radu u lokalnoj samoupravi, Vlada Srbije je svojom odlukum proglasila ulicu za kulturno dobro – prostorno kulturno-istorijsku celinu os velikog značaja – saopštio je dr Balint Pastor.