Vina, pšenice, mira – Žetelačka svečanost u Gornjem Bregu!
Na ovaj događaj poznat širom Vojvodine dolazili su kako domaći takmičari, tako i iz inostranstva s ciljem da ljubav prema tradiciji prenesu na mlade.
Žetvena svečanost u Gornjem Bregu je započela blagoslovom novog klasa i puštanjem golubova mira. Uz živopisne programe, posetioce je u naselje privuklo i kulinarsko takmičenje "žetelački ručak".
Imre Es Sabo, glavni organizator: "Video sam da se klasje savija pod težinom roda, a onda sam noćima jako naporno radio, kako bih mogao dodati još sadržaja kao što su kočije, žetelački doručak, žetelački ručak i uspeo sam."
Uz tutnjavu konjskih zaprega i pesme koja se orila žeteoci su išli prema ataru, gde su svi prvo pokušali zadiviti članove žirija žetvenim doručkom koji je sadržavao tradicionalna jela. Margit Šarvari iz Sente već je nekoliko decenija aktivna učesnica žetvenih takmičenja koja je tajnu žetve saznala od svojih predaka.
"Počela sam 1960. godine, to je bilo prvi put. Omladina je počela u Bogarašu. Tada nas nije bilo dvoje, nego je u ekipi bilo četvoro, dva žeteoca, dva sakupljača, ali nije bilo nikoga ko bi vezivao, pa smo zato mi vezivali. Tada je bilo puno bolje jer su svi radili sve, još više smo se podržavali."
Žetelačko takmičenje se odvijalo po velikoj vrućini, ali u izvrsnoj atmosferi, gde su ekipe stizale iz svih delova Vojvodine, pa čak i iz inostranstva, kako bi uporedili svoje veštine u ručnoj berbi, i na taj način dali svoj doprinos očuvanju i prenošenju tradicije. Ekipa iz mađarskog Čorvaša već 15 godina je redovan gost ovog događaja.
Zoltan Kukla je rekao kako to znanje pokušavaju preneti na mlađe: „Mislim da je ovo vrlo teško prenositi sa oca na sina, jer dečaci više ne žele kositi, ali mi i dalje pokušavamo promovisati ovu tradiciju, makar na način da izađemo ovde i radimo, kako bi možda probudili želju u mladima da i oni probaju."
Godišnji program Saveza agrarnih udruženja Vojvodine svake godine sadrži 17 manifestacija, kojima kao suorganizatori daju finansijsku podršku, a uz pomoć svojih seoskih poljoprivrednika aktivno učestvuju i u organizaciji. Jedan od takvih događaja je Žetvena svečanost Karpatskog basena, rekao je Mikloš Nađ, predsednik Saveza agrarnih udruženja Vojvodine: U to vreme čak se i na hleb i pšenicu gledalo kao na život, pa ako nije bilo žetve, nije bilo dobrog prinosa, tada su te godine i u narednom periodu ljudi sigurno gladovali. Danas to više nije slučaj. Tada su još to znali da cene, da će za jedan mesec velikog truda, staviti hleb na sto u narednih godinu dana."
Inače, od glavnog organizatora smo znali da bi želeli da objave knjigu u toku ove godine sa detaljnim opisom lokalnih žetvenih običaja.