Ugrás a tartalomra

Život u doba kovida

2021.03.06
10:59
2021.03.06
11:33
Forrás
Pannon RTV
Pre tačno godinu dana u Srbiji je registrovan prvi pacijent zaražen virusom korona. Od tada, mere uvedene zbog virusa, bolesti kovid-19 i epidemiološke situacije, su postale deo naše svakodnevice. Postalo je prirodno nositi masku i izbegavati masu.

Za ovih godinu dana registrovano je ukupno 478.878 potvrđenih infekcija. 4.525 ljudi je umrlo od komplikacija bolesti. Trenutno se u Srbiji dnevno otkrije više od 4.000 novih slučajeva.

Virus korona, pandemija, novoregistrovani bolesnici, vakcinacija. Slušamo ovo godinu dana. Mnogi još uvek ne veruju u postojanje virusa, drugima je zbog hiperprodukcije vesti na ovu temu to postalo nezanimljivo. Da vidimo retrospektivu ove godišnjice.

Prvi virus korona je dijagnostifikovan 17. novembra 2019. godine u Vuhanu u Kini. Prvi registrovani pacijent sa dijagnozom kovid-19 u Srbiji bio je Igor Đantar iz Bačke Topole.

Čelnici zemalja našli su se u novoj situaciji koja nije imala uspostavljen protokol rešenja koji bi se mogao nositi s tim. Vanredno stanje u Srbiji je proglašeno 15. marta 2020.godine kada je predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, na konferenciji za novinare govorio o trenutnoj situaciji.

Usledilo je teško razdoblje. Stalno se povećavao broj zaraženih ljudi i pooštravale su se mere. Ljudi stariji od 65 godina nisu mogli napustiti svoje domove, uveden je policijski čas, zabranjeni su masovni događaji, zatvoreni su noćni klubovi, teretane, a sportski život gotovo je u potpunosti zatvoren.

Međutim, nije se promenio samo obrazovni sistem. Koronavirus je takođe ostavio traga u svakodnevnom životu ljudi. U pružanju pomoći su učestvovale i nevladine organizacije, lokalne samouprave i stranački aktivisti. Primarni zadatak je bio pomoć starijim osobama.

Koronavirus je takođe imao velik uticaj na privredu Srbije i Sveta. Država je pokušala raznim merama ublažiti ekonomske učinke epidemije. Primarni cilj je bio očuvanje radnih mesta.

Nakon 53 dana, 7.maja, ukinuto je vanredno stanje u Srbiji. Međutim, epidemiološke mere su ostale.

Početkom leta činilo se da se i brojke poboljšavaju i mogli smo odahnuti. Međutim, ovo je bilo samo privremeno. Tada je već bilo poznato da će virus još dugo biti deo našeg života.

Epidemiolozi su verovali da će se vakcine razviti i odobriti u najkraćem roku. Istraživački timovi širom sveta su radili na razvoju vakcine protiv virusa korona. Zemlje su krenule da se takmiče ko može dobiti više vakcina za svoje građane.

U Srbiji prva vakcina je data 24 decembra.

Srbija je jedna od retkih zemalja u kojoj građani mogu da biraju, koju od pet dostupnih vakcina, žele da prime. Za vakcinaciju postoji veliko interesovanje.

Srbija se po brzini postupka vakcinacije nalazi u samom vrhu u svetu. Po broju vakcina na milion stanovnika, Srbija je na drugom mestu u Evropi, nakon Velike Britanije, i na prvom mestu na kontinentu po broju revakcinacija. Broj lica koja su primila vakcinu je 1.618.754, od čega je 593.617 građana već primilo drugu dozu vakcine. Na svetskom nivou, takođe s obzirom na milion stanovnika, Srbija zauzima sedmo mesto. Srbija je i dalje vodeća u regiji, sa znatno boljim podacima o vakcinaciji od susednih zemalja.

Za razliku od mnogih zemalja sveta, vakcina ima dovoljno. Stoga takođe molimo, one koji se još nisu prijavili, da to učine u svom interesu, prijava se može izvršiti na sajtu imunizacija.euprava.gov.rs.

kovid
život
Srbija
epidemiološka
korona
virus
godina
registrovan
prvi
pacijent

Najnovije

Najčitanije

Počela turistička sezona na Paliću!

Zahvaljujući letnjim temperaturama mnogi izletnici su u poslepodnevnim satima došli na šetalište oko jezera, na terase ugostiteljskih objekata ili do poslastičarnica.

Da li će se ove godine saditi više soje?

Poljoprivrednici se žale na sušu, koja je vrlo neuobičajena za ovo doba godine. Prema vremenskim pokazateljima, u poređenju sa prosekom od poslednjih pedesetak godina, za trećinu manje padavina je bilo u mesecu februaru i martu.