Ugrás a tartalomra

Balint Juhas: vojvođanski Mađari svoju budućnost vide u domovini

2024.01.16
16:57
2024.01.18
16:22
Forrás
Pannon RTV
Direktor Fondacije “Prosperitati” je rekao da velika zainteresovanost za konkurs za kupovinu kuća na selu jeste pokazatelj da ljudi vide svoju budućnost upravo u Vojvodini.

Vizija vojvođanskih Mađara da budućnost imaju baš ovde u svojoj domovini dokazuje i konkurs Fondacije “Prosperitati” namenjen za kupovinu seoskih kuća, koji je već i zatvoren - rekao je Balint Juhas u jutarnjem programu Subotičkog mađarskog radija.

Balint Juhas, direktor Fondacije “Prosperitati”: „Na konkurs je pristiglo blizu tri stotine prijava. Osim naselja gde mađarska zajednica živi u većem broju, prijave su išle i u manjim sredinama gde pripadnici mađarske zajednice žive u rasejanju, kao što su Skorenovac, Bogojevo i manja naselja oko Sombora. Naselje Torda u opštini Žitište u Banatu, dakle cela Vojvodina. Naravno tu su i Subotica, Bačka Topola, Mali Iđoš, Ada, Senta, Kanjiža, Novi Kneževac i Čoka. Sve su to naselja u kojima ima ljudi koji su zainteresovani za kupovinu kuće u cilju započinjanja samostalnog života. Konkurs za kupovinu kuća na selu je naš najuspešniji i najčešće raspisivani konkurs. Konkurs je doprineo spašavanju jednog većeg ili nekoliko manjih naselja. Oni koji kupe sopstvenu kuću, ostaju u ovim mestima, tu žive. Prvenstveno u seoskim sredinama."

Balint Juhas
Prosperitati

Slične vesti

Najnovije

17:22, Frissítve: 17:37

Svi se pripremaju za praznike

Srbija i Subotica već su danas bile u groznici prazničnih priprema. Mnogo se kupovalo i na Mlečnoj pijaci, prema rečima prodavaca gužva je bila već nego obično.

Najčitanije

Postavljen poslednji par šina na brzoj pruzi Subotica-Novi Sad

Radovi na izgradnji deonice brze pruge Beograd-Budimpešta između Subotice i Novog Sada odlično napreduju. Danas poslepodne je kod Bačke Topole postavljen poslednji par šina između dva vojvođanska grada, tako da se glavna pruga može smatrati spojenom.

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.