Danas je Dan mađarske kulture
Danas je Dan mađarske kulture. Mađarska nacionalna molitva, Državna himna, već 201 godinu traži od Boga da blagoslovi Mađare. Dan mađarske kulture obeležava se svakog 22.januara od 1989. godine, u znak sećanja na činjenicu da je, prema rukopisu, Ferenc Kelčei završio pisanje Mađarske himne na današnji dan 1823. godine. U decembru 2022. godine, Parlament Mađarske je zvanično proglasio 22. januar Danom mađarske kulture. Povodom praznika, pored same Mađarske, mađarske kulturne vrednosti obeležavaju se i van granica i širom sveta. Organizuju se izložbe i koncerti, predstavljanje knjiga, književne večeri i odigravaju se pozorišne predstave. Povodom ovog dana dodeljuju se i stručna priznanja vezana za mađarsku kulturu, a od 1993. godine i priznanja za prosvetni i pedagoški rad, uključujući i stručne nagrade za bibliotekarstvo i prosvetu, plakete „Kelčei”, zvanje Viteza kulture Fondacije za kulturu sela, a u Klužu nagradu Demokratskog saveza Mađara u Rumuniji, Transilvanijsku mađarsku nagradu za savremenu kulturu.
Ferenc Kelčei je svoje pesme pisao na posebnim stranicama i sakupljao ih je u rukopise. Paket rukopisa sa Himnom Mađarske nestao je krajem 1830-ih, a nakon više od sto godina došao je u posed Nacionalne biblioteke „Sečenji” 1946.godine. Rukopis Himne, oštećen zbog mrlja od mastila, nalazi se na dve stranice. Godine 1844. raspisan je konkurs za komponovanje muzike za Himnu, koji je dobio Ferenc Erkel, dirigent Nacionalnog pozorišta u Pešti. Njegovo remek-delo predstavljeno je u Nacionalnom pozorištu 2. jula 1844. godine, pod dirigentskom palicom samog kompozitora. Prvi put je otpevana pred širom publikom 10. avgusta 1844. godine, u brodogradilištu „Obuda” kada je porinut parobrod „Sečenji”, a prvi put je odsvirana na zvaničnoj državnoj ceremoniji 20. avgusta 1848. godine. Tada se u svečanim prilikama pevala naizmenično ili zajedno sa pesmom „Sozat”, a u periodu represije posle poraza rata za oslobođanje, Himna je postala nacionalna molitva Mađara - da tako kažemo - na osnovu javnog konsenzusa.
Državna himna je zvanično usvojena tek Zakonom iz 1989. godine, koji je iz temelja izmenio partijsko-državni Ustav iz 1949. godine, i tada je ona zakonom uvrštena u listu nacionalnih simbola Mađarske. U članu I) Osnovnog zakona, koji je stupio na snagu 1. januara 2012. godine, stoji sledeće: „Nacionalna himna Mađarske je pesma „Himnus” Ferenca Kelčeija, sa muzikom Ferenca Erkela.”
Ideju o obeležavanju Dana mađarske kulture pokrenuo je pijanista Arpad Fašang mlađi, 1985. godine. Prema njegovim rečima, „ovaj dan je pogodan i za podizanje svesti o tome da možemo da crpimo energiju iz hiljadugodišnjeg nasleđa i da imamo čime da se ponosimo, jer je ovaj narod mnogo dao kulturi Evrope i sveta. Ovo nasleđe obezbeđuje stav, sa njime se može upravljati, a takođe može pomoći u rešavanju današnjih problema”. Nacionalni savet Otadžbinskog narodnog fronta odlučio je 29. decembra 1988. da se održi Dan mađarske kulture, a manifestacije tim povodom prvi put su održane u januaru 1989. godine.