Ugrás a tartalomra

Ugostitelji u Srbiji se i dalje nalaze u teškoj situaciji

2021.03.24
17:39
Forrás
Pannon RTV
Zbog epidemije još uvek nisu u mogućnosti da primaju goste. Prema odluci Kriznog štaba, situacija se sigurno neće menjati do vikenda.

Hranu i piće mogu da prodaju, ali samo za poneti. To međutim donosi daleko manje prihoda, nego da rade normalno.

Kafići i restorani u Srbiji već nedelju dana ne mogu da primaju goste. Ta mesta naime, prema mišljenju stručnjaka, mogu biti tačke žarišta za širenje virusa. Pojedini kafići međutim rade uprkos donetim merama. Gostima nije dozvoljeno da sede unutra, piće se služi samo za poneti.

Jožef Piontek, vlasnik jedne od poslastičarnica u Subotici, želi da ponovo mogu da rade normalno. „Doneo sam odluku da ove nedelje započnem šaltersku uslugu, što znači da se ne može ući u sam kafić, odnosno poslastičarnicu, možemo prodavati samo preko pulta, za poneti. Sladoled, piće i sve drugo što prodajemo."

A ovo je već jedan drugi subotički kafić. Prošle godine su još imali puno gostiju, jedva da je bilo slobodnih stolova. Sada je, međutim, potpuno prazan.

Na osnovu odluke Kriznog štaba Srbije, ugostitelji mogu da obavljaju kućnu dostavu. Jelena Parabak, ugostitelj: „Mi uglavnom sve mere poštujemo od prvog dana, generalno nemamo ni puno izbora, osim da ih poštujemo. Ne slažemo se u potpunosti, jer broj zaraženih i dalje nije smanjen, bez obzira što mi ne radimo. Ne radimo dva vikenda, ne radimo cele nedelje."

Ugostitelji su istakli da pomoć dobijena od države pokriva samo deo troškova. Nadaju se da će, makar i sa ograničenjima, uskoro moći da otvore svoja vrata za goste.

ugostitelji
mere
epidemija
korona virus
kafić
poslastičar

Slične vesti

Najnovije

17:03, Frissítve: 18:20

Posećeni programi na Paliću

Više hiljada ljudi izašlo je i 2. maja na Palić, iako zbog oblačnog vremena nije bila gužva kao prethodnog dana kada se na obali jezera okupilo gotovo 40 hiljada posetilaca.

Najčitanije

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.