Počeli radovi na mađarskoj deonici železničke pruge Budimpešta-Beograd
Pre početka radova, na svečanoj ceremoniji je položen kamen temeljac na deonici između Šorokšara i Kelebije.
Brzi, moderni i udobni. To se može očekivati od vozova koji će saobraćati na obnovljenoj pruzi Budimpešta-Beograd. Deonica između dva glavna grada je deo saobraćajnog Koridora 10. Njegova krajnja tačka je luka Pirej u Grčkoj. Očekuje se da će sledeće godine krenuti prvi voz na deonici između Beograda i Novog Sada. Sledećih meseci će se intenzivirati radovi između Novog Sada i Subotice, rekao je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirovć.
„Ovaj iskreni i prijateljski odnos garantuje, ekonomski prosperitet i saradnju naše dve zemlje, a kruna našeg prijateljstva je upravo projekat srpsko-mađarske železnice, izgradnja moderne pruge a verovatno i najmodernije pruge u istočnoj Evropi, koja će spajati dva glavna grada, Beograd i Budimpeštu."
Radovima na obnovi mađarske deonice pruge biće praćeni mnogim investicijama. Biće sprovedena elektrifikacija, zgrade železničke stanice će se obnoviti, uključujući i onu u Kiškunhalašu, a biće izgrađene i barijere protiv buke, te podvožnjaci i nadvožnjaci. Prevoz putnika će biti brži. Iz Beograda do Budimpešte moći ćemo stići za samo 3,5 sata. Ulaganje će obogatiti mađarsku nacionalnu privredu, kao i proširiti mađarsko-kineske i mađarsko-srpske odnose, naglasio je Laslo Palkovič, vladin poverenik za železničku prugu Beograd-Budimpešta i ministar R. Mađarske nadležan za inovacije i tehnologiju.
"Na mađarskoj deonici železničke pruge Budimpešta-Beograd, umesto dosadašnjeg jednog koloseka, putnici i prevoznici će se moći voziti na dva koloseka sa dozvoljenom brzinom od 160 km/h i projektovanom brzinom od 200 km/h, ujedno će postojati i savremeni sistemi komunikacije i sistemi za uticaj na vozove. Značajno je napomenuti da će se u putničkom saobraćaju vreme putovanja smanjiti za više od polovine, umesto dosadašnjih 8 sati. To takođe znači da će u unutrašnjem saobraćaju, vozovi razdaljinu od 160 kilometara između glavnog grada i Kelebije, prelaziti za manje od sat vremena."
Ovo je takođe vrlo važna ruta za evropski teretni saobraćaj. Omogućuje najbrži teretni put između Grčke i Zapadne Evrope i Dalekog Istoka. Planirano je da će cela železnička pruga između dva glavna grada biti završena do 2025. godine.
Robert Homolja, predsednik i izvršni direktor grupe „MAV-Volan": „Sada ćemo spojiti dve evropske prestonice sa modernom i konkurentnom železničkom vezom za 21. vek. Mogu sa sigurnošću reći da je ovaj projekt jedinstven i u Evropi, jer ako se izgradi ova železnička veza, povezaće glavni grad Mađarske i Beograd sa najboljom železničkom vezom, u odnosu na sve ostale glavne gradove susednih zemalja koje okružuju Mađarsku."
Prema nadležnima, železnica je najekologičniji i najodrživiji oblik prevoza. Daje podršku evropskom klimatskom cilju smanjenja emisije ugljen-dioksida iz saobraćaja za 90 posto do 2050. godine. To zahteva razvoj železničkih linija i kapaciteta.