Ugrás a tartalomra

Sećati se treba svega na šta možemo da budemo ponosni

2021.11.20
19:18
2021.11.20
19:27
Forrás
Pannon RTV
Velika sala Mađarskog kulturnog udruženja „Petefi" u Zrenjaninu u petak uveče bila je ispunjena do poslednjeg mesta, jer su mnogi došli da sretnu i čuju Zrenjanince koji žive u Novom Sadu.

Zrenjanin je dugo bio centar kulturnog života Mađara u Banatu. Ova vremena nije moguće vratiti, ali treba se prisećati svega na šta možemo da budemo ponosni – smatraju učesnici niza programa koji se odvija pod nazivom „Susretanja u ulici Uri".  Prisećanja i susreti na poznate Zrenjanince cilj je i ovih dešavanja koju je pokrenula grupa članova.

U programu su učestvovali Jožef Klem, novinar, Ferenc Nemet, istoričar umetnosti, Pal Lephaft, karikaturista, Peter Hajnerman, bibliotekar u penziji, Valentin Vencel glumac, kao i u muzičkom delu programa Subotičanin Miroslav Jovančić, violinista koji se takođe vezuje za grad na Begeju.

„Nismo očekiveli da će među Zrenjanincima ovakav dobar odjek imati inicijativa koju je pokrenulo petoro osoba, da pokušamo da malo oživimo kulturni život Zrenjanina. Da ovamo dovedemo takve osobe, vredne i zanimljive, koje hoće i umeju nešto da kažu Mađarima u Vojvodini. I koji i o Zrenjaninu mogu da kažu vredne i zanimljive stvari. Ovo nam je bilo tek prvo predavanje da se predstavimo" kaže Jožef Klem, zamenik direktora RTV-a Vojvodine.

Uri ulica - sadašnja ulica Petefi – ima dugu i bogatu istoriju. O tome je govorio Ferenc Nemet, istoričar umetnosti. Na njenom uglu je najznačajnija kulturna ustanova ovdašnjih Mađara, sedište Mađarskog kulturnog udruženja „Petefi". Ovde je bila i kuća Agoštona Debreceni Baranja, koji je napisao prvu istoriju južne Mađarske, ali i nekadašnja Pleic štamparija.

„Kuća Agoštona Baranja i Pleic kuća više ne postoje. Samo virtuelno. Moja primedba je bila, odnosno predlog, da ne zaboravimo ove kulturne vrednosti. Sada sa četrdeset godina iskustva i trideset i nešto objavljenih knjiga mogu da potvrdim da imamo mnogo više kulturnih i umetničkih vrednosti nego što ih smo ih svesni" rekao je Ferenc Nemet, istoričar umetnosti.

Na razgovorima se čulo i da neprestano treba da se vraćamo onim značajnim ličnostima i vrednostima iz istorije umetnosti. Na one na koje možemo da budemo ponosni.

Pal Lephaft, karikaturista „Mađar  soa" u penziji kaže: „Ili su izgradili ime, ili su gradili. U tom slučaju, kada oni odu iz našeg sećanja, u stvari nestaju cigle iz njihovih građevina. I naše prisustvo, naše stanje, naše kulturno postojanje, počinje da se urušava. Zbog toga treba da vodimo računa o našim sugrađanima, sunarodnicima koji su pre nas mnogo stvarali i ne smemo da ih zaboravimo. Mislim da je to naš cilj u ovom trenutku."

Pal Lephaft je sinu Lajoša Englera, prošle godine preminulom novinaru, predao crtež izabranika košarkaške reprezentacije. Gost programa 3. decembra biće Katalin Sili, poverenica premijera Mađarske.

Petefi
Zrenjanin
Novi Sad
Jožef Klem
novinar
Ferenc Nemet
istoričar umetnosti
Pal Lephaft
karikaturista
Peter Hajnerman
bibliotekar

Najnovije

15:36, Frissítve: 16:37

Studentski dom ili iznajmljeni stan?

U nastavku obrazovanja, studenti treba da očekuju brojne troškove. Među njima, najveći su izdaci za stanovanje. Zbog povoljnih cena većina se odlučuje za studentski dom, ali ako je previše prijavljenih, ostaje mogućnost iznajmljivanja stana.
13:38, Frissítve: 16:24

Cela država priseća se žrtava

Godinu dana nakon masovnog ubistva u beogradskoj školi, cela država seća se stradalih. Televizijski i radijski program jutros je prekinut u 8:41 časova i jednominutnim ćutanjem odata je počast ubijenima u masovnoj pucnjavi.

Najčitanije

Posećeni programi na Paliću

Više hiljada ljudi izašlo je i 2. maja na Palić, iako zbog oblačnog vremena nije bila gužva kao prethodnog dana kada se na obali jezera okupilo gotovo 40 hiljada posetilaca.

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.