Ugrás a tartalomra

Paprena cena kajsija na pijaci

2022.06.10
14:55
2022.06.10
17:06
Forrás
Pannon RTV
Na pijaci u Kanjiži su se pojavile kajsije. Trenutno je cena ovog voća između 250 i 300 dinara po kilogramu, zbog čega ih još malo ko kupuje.

Jedno od najpopularnijih voća su kajsije. Ukusne su i zdrave, ali trenutno su dostupne po vrlo paprenoj ceni. Većina građana ove godine još nije kupovala kajsije, iako je to domaći proizvod.

Geza Lošonc, Totovo Selo: "Još nismo kupili, jer nam je jako skupo, to je istina. Očekujemo da ako cena padne malo kasnije, onda ćemo kupiti."

Gizela Guljaš Buš, Martonoš: "Kupujemo samo kilu, jer je skupo, u odnosu na to da penzije i plate ne rastu, u odnosu da svim proizvodima raste cena, sve je skupo, pa tako i kajsije."

Poslednjih godina samo smo po visokim cenama mogli da kupimo kajsije, a ni sada nisu jeftine, između 250 i 300 dinara po kilogramu. Jedan od razloga za to je bio nizak prinos tokom nekoliko godina.

Gabor Valković je kupio svoj zasad kajsija pre četiri godine. Prema njegovim rečima, zemljište je na dobroj lokaciji, pa je minimalno pod uticajem nepovoljnih vremenskih prilika. Ove godine u svom voćnjaku u Horgošu očekuje jako dobre prinose.

"Izgleda dobro, svake godine smo zadovoljni prinosom, kajsije su lepo rodile i prošle godine, jako su lepo rasle, a stabla su i ove godine prepuna kajsija, bio je mali mraz, ali nije bilo tolike štete, koja bi bila većih razmera. Ostalo je u lepom broju roda, malo je samo na dnu drveta plod bio oštećen, ali stabla su svejedno prepuna voća."

U horgoškom ataru rane sorte kajsija tek sada počinju da sazrevaju, dok se većina roda može očekivati početkom sledećeg meseca.

kajsija
pijaca
Kanjiža

Slične vesti

Najnovije

17:03, Frissítve: 18:20

Posećeni programi na Paliću

Više hiljada ljudi izašlo je i 2. maja na Palić, iako zbog oblačnog vremena nije bila gužva kao prethodnog dana kada se na obali jezera okupilo gotovo 40 hiljada posetilaca.

Najčitanije

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.