Svako štedi kako može
Po statističkim podacima prosečna potrošačka korpa u septembru je iznosila 89.866 dinara, i za 1.583 dinara, odnosno 1,8 odsto je premašila vrednost potrošačke korpe u avgustu, a u odnosu na potrošačku korpu iz prethodne godine rast je 14,9 odsto. Kupovna moć stanovnika neprestano slabi.
Minimalna potrošačka korpa u septembru je iznosila 46.652 dinara, i za 922 dinara, odnosno dva odsto je bila veća nego što je vredela minimalna potrošačka korpa u avgustu. U poređenju sa septembrom prošle godine minimalna potrošačka korpa je skuplja za 15,8 odsto.
Većina kupaca koje smo anketirali kaže da ne mogu više od ovoga da stegnu kaiš. Zbog smanjene kupovne moći, svako štedi kako i gde može.
„Jedino na životnim namirnicama mogu da štedim i to je sve. Na režijskim troškovima ne mogu da štedim, jer sam već toliko uštedela da ni tu ne mogu više da uštedim. Jedino na životnim namirnicama, recimo ne kupujem južno voće, samo jabuku mogu da priuštim sebi“ kaže Irena Šomođi sa Palića.
„Mislim na zabavi, isto tako i na životnim namirnicama, manje je mesa, manje je povrća, koje čovek sebi može da dopusti“ kaže Eva Kovač iz Subotice.
„Verovatno zabava, to je na prvom mestu, od čega se čovek lakše odriče kada su teškoće, onda možda od darivanja poklona, na žurkama, to su bila mesta kada smo ranijih godina tokom praznika jedni drugima davali vrednije poklone, i ove godine to neće biti tako“ kaže Ana Molnar Čisar sa Palića.
Andrea Aladič je vlasnica prodavnice na Šupljaku i kaže da se kupci ne odriču životnih namirnica, već kupuju one jeftinije i manje kvalitetnu robu i obraćaju pažnju na pojeftinjenja. Šta je ono čega se ne odriču?
„Kafa, potražnja za pićem, cigaretama, to je ono što se uvek kupuje, nezavisno od toga u kojoj je cenovnoj kategoriji.“
Od 2011. godine vrednost prosečne potrošačke korpe u Srbiji se računa po metodi Evropske unije. Računa se da porodica ima 3,1 člana, jer po statistici tolika je veličina prosečne porodice u Srbiji, kaže Imre Zombori, ekonomista.
„U potrošačku torbu ulaze životne namirnice, osvežavajuća pića, alkoholna pića, duvanski proizvodi, garderoba, obuća, stanarina, dakle troškovi komunalnih usluga, kao što je struja, voda, gas ili drugi troškovi za energente, troškovi održavanja stana, troškovi školovanja, zdravstveni troškovi, troškovi rekreacije i druga potrošnja.“
On je potvrdio da se građani u proseku najviše odriču troškova za zabavu, putovanja, garderobu, rekreaciju i obrazovanje, jer se troškovi za kupovinu životnih namirnica i režijski troškovi moraju platiti.