Ugrás a tartalomra

Za čistije i zelenije škole u Vojvodini

2018.04.20
15:58
Forrás
Pannon RTV
Oko 250 stabala posadili su učenici i nastavnici u dvorištu osnovne škole „Karas Karolina" u Horgošu.

U petak pre podne i staro i mlado učestvovalo je u akciji sadnje drveća u dvorištu osnovne škole „Karas Karolina" u Horgošu. „Ovde u školi nas uče zaštiti životne sredine i tu spada i sadnja drveća. Dvorište će biti mnogo prijatnije i domaćinskije, a deca će se radije tu igrati" kaže Veronika Horvat učenica škole.

Zadatak učenika ne iscrpljuje se samo sadnjom drveća. „Mi ćemo narednih godina brinuti o ovom drveću, zalivati i čuvati njegovu lepotu" kaže učenica Fani Višnjei.

Projekat sadnje drveća ostvaren je u okviru projekta „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini" povodom Dana planete. Valentina Sekereš, direktorica škole „Karas Karolina" kaže: „Uz uspešne konkurse, može se reći da smo ovo ostvarili sopstvenim snagama i delom uz pomoć opštine Kanjiža i opštinskog javnog preduzeća, kao i građana dobre volje".

Opština Kanjiža je školu pomogla sa 200.000 dinara. „Osim toga školi smo pomogli i nematerijalnim sredstvima kroz rad javnih komunalnih preduzeća" rekao je Robert Fejstamer, predsednik opštine Kanjiža.

Dvorište osnovne škole „Karas Karolina" neće krasiti samo mladice sada posađenog drveća, već i nova rasveta, klupe i kante za otpadke.

Horgos
Za čistije i zelenije škole u Vojvodini

Najnovije

17:22, Frissítve: 17:37

Svi se pripremaju za praznike

Srbija i Subotica već su danas bile u groznici prazničnih priprema. Mnogo se kupovalo i na Mlečnoj pijaci, prema rečima prodavaca gužva je bila već nego obično.

Najčitanije

Postavljen poslednji par šina na brzoj pruzi Subotica-Novi Sad

Radovi na izgradnji deonice brze pruge Beograd-Budimpešta između Subotice i Novog Sada odlično napreduju. Danas poslepodne je kod Bačke Topole postavljen poslednji par šina između dva vojvođanska grada, tako da se glavna pruga može smatrati spojenom.

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.