Ugrás a tartalomra

Ratari strahuju od noći u temperaturnom minusu

2018.12.28
18:26
2024.03.19
08:44
Forrás
Pannon RTV
Pšenica i ječam su najpodložniji šteti od izmrzavanja.

Ukoliko se ostvare dugoročne vremenske prognoze i u januaru stigne sibirska hladna i suva zima, onda je moguća velika šteta na jesenjim usevima, kažu poljoprivrednici. Nicanje pšenice i ječma otežala je i prethodna suša, jer na širem prostoru Vojvodine gotovo dva meseca nije pala značajnija količina kiše. Poslednjih sedmica situacija se delimično popravlja, jer su kiša i otopljen sneg podigli nivo vlage u zemljištu.

Na imanju Atile Vajde u Adorjanu nije u potpunosti nikla pšenica posejana u oktobru. Poljoprivrednik kaže da je iza nas veoma suva jesen, davno je bilo ovako malo padavina nakon obavljanja jesenje setve. „Jesenja setva je obavljena isto kao i prethodnih godina, sejali smo u prašinu. Razlika je u tome što dva meseca od setve na useve nije pala kiše, tako da seme pšenice nije uspelo da proklija, odnosno nije svako uspelo, nego samo jedan deo, i samo je delimično nikla pšenica."

Ratarima kažu da u slučaju dužeg hladnog vremena, temperature u minusu mogu da načine velike štete na biljkama. Laslo Bičkei, poljoprivrednik iz Adrojana veli: „Mislim da je vreme do sada veoma pogodovalo, uprkos tome što ječam nije nikao, nije ni pšenica, ali naredni period je jako opasan za ječam. Može potpuno da izmrzne ukoliko naiđe golomrazica".

Ukoliko se ostvare sadašnje prognoze, onda prvih dana januara do nas dolaze dugotrajne polarne hladnoće. Za sada se ne zna da li će do tada biti snežnog pokrivača dovoljno debelog da zašiti pšenicu i ječam od izmrzavanja.

ratari
pšenica
ječam
usevi

Slične vesti

Najnovije

17:03, Frissítve: 18:20

Posećeni programi na Paliću

Više hiljada ljudi izašlo je i 2. maja na Palić, iako zbog oblačnog vremena nije bila gužva kao prethodnog dana kada se na obali jezera okupilo gotovo 40 hiljada posetilaca.

Najčitanije

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.