Ugrás a tartalomra

Vinogradari još snose posledice prošlogodišnjih mrazeva

2019.03.02
12:53
2019.03.02
18:19
Forrás
Pannon RTV
Posledice prošlogodišnjih mrazeva osećamo i ove, kažu vojvođanski vinogradari. Na mesto uništenog čokota primorani su zasaditi nove.

Prilikom prolećnog orezivanja u Temerinu, ispostavilo se da svaki čokot ima potrebu za posebnom negom. Na 7 hektara vinograda se vrši orezivanje grožđa sorte Panonija. Ana Kurila već 16 godina radi u vinogradu, izbor krakova i lastara radi rutinski. “Treba obratiti pažnju koja je promrzla, jer je šteta od mraza jako velika. Stare odsečemo i isečemo, da bi opstali novi izdanci.”

Iako su vinove loze lepo prezimile, tragovi prošlogodišnjih mrazeva se još osećaju. Zato se kod ovogodišnjeg orezivanja uglavnom pokušavaju sanirati posledice ranijih mrazeva a uništeni čokoti zameniti novim.

“U našem vinogradu se pojavilo veliko šarenilo, koje do sada nismo videli, pri orezivanju imamo zadatak da stanemo kog svakog čokota i dogovoriti sa njim šta da uradimo. Jedni su dobro podneli mraz, dok je druge mraz potpuno uništio“ kaže vinogradar Laslo Dujmovič iz Temerina.

Uprkos velikom gubitku u vinogradu, Dujmovič je opstao na nogama. Štaviše, njegovo vino “Mirna Bačka” je dobitnik srebrne medalje među oštrom konkurencijom 17.000 uzoraka vina na Međunarodnom vinskom takmičenju u Beču.

Vinogradar
Temerin

Slične vesti

Najnovije

17:22, Frissítve: 17:37

Svi se pripremaju za praznike

Srbija i Subotica već su danas bile u groznici prazničnih priprema. Mnogo se kupovalo i na Mlečnoj pijaci, prema rečima prodavaca gužva je bila već nego obično.

Najčitanije

Postavljen poslednji par šina na brzoj pruzi Subotica-Novi Sad

Radovi na izgradnji deonice brze pruge Beograd-Budimpešta između Subotice i Novog Sada odlično napreduju. Danas poslepodne je kod Bačke Topole postavljen poslednji par šina između dva vojvođanska grada, tako da se glavna pruga može smatrati spojenom.

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.