Ugrás a tartalomra

Čekanje na operacije smanjeno s deset na četiri godine, neće biti nestašice lekova

2023.09.13
09:46
Forrás
RTS
Kako bi što pre stigli na red, pacijenti na listama čekanja za operacije do 1. septembra su mogli da odluče da se operišu u bolnicama van mesta stanovanja.

Sanja Radojević Škodrić, direktorka RFZO-a, ističe da su otklonjeni mnogi problemi, ažurirane liste i da je sada čekanje na operacije smanjeno s deset na četiri godine.

Najavljuje da će od 14. septembra u svim porodilištima početi testiranje dece odmah po rođenju na SMA. Poručuje i da nestašice lekova neće biti.

Sanja Radojević Škodrić ukazuje da liste čekanja nisu rak rana samo našeg zdravstva, već postoje u svim zemljama. U pitanju je, ističe, samo način na koji mi rešavamo te liste, a kada su u pitanju operacije kukova i kolena, to je gorući problem.

Problem je, objašnjava, nastao najviše tokom kovida, zato što što smo jedna od zemalja kojoj su prioritet bili pacijenti koji boluju od tog virusa.

Tako su, dodaje, druge zemlje koliko-toliko radile ugradnju endoproteza, a kod nas je to gotovo stalo.

"Drugi razlog je što je 'Banjica' kao referentna zdravstvena ustanova za te operacije u fazi rekonstrukcije. Pre mesec dana su završene četiri operacione sale i sada se radi mnogo veći broj operacija", ističe direktorka RFZO. 

Treći razlog je, navodi što se za vreme kovida te liste nisu ažurirale.

operacija
čekanje
lekovi
SMA

Slične vesti

Najnovije

17:22, Frissítve: 17:37

Svi se pripremaju za praznike

Srbija i Subotica već su danas bile u groznici prazničnih priprema. Mnogo se kupovalo i na Mlečnoj pijaci, prema rečima prodavaca gužva je bila već nego obično.

Najčitanije

Postavljen poslednji par šina na brzoj pruzi Subotica-Novi Sad

Radovi na izgradnji deonice brze pruge Beograd-Budimpešta između Subotice i Novog Sada odlično napreduju. Danas poslepodne je kod Bačke Topole postavljen poslednji par šina između dva vojvođanska grada, tako da se glavna pruga može smatrati spojenom.

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.