Danas je Božić
25. decembra se završilo razdoblje četvoronedeljnog adventa. Božić je najveći hrišćanski praznik nakon Uskrsa. Na ovaj dan vernici širom sveta prisustvovaće svečanoj svetoj misi, nakon koje će se okupiti porodica, rodbina kako bi imali božićni ručak ili večeru. Kod Mađara, okupljanje porodice obično je 24. decembra uveče, na Badnji dan, dok u zapadnoevropskim zemljama to bude uglavnom 25. decembra.
Kod hrišćana, uz Uskrs, ovo je drugi najveći i najrasprostranjenij praznik na svetu, ovo je praznik ljubavi, radosti, mira, porodice i doma. Božić, rođenje Gospodnje, zapadno hrišćanstvo slavi 25. decembra, a istočna hrišćanska crkva, koja koristi Julijanski kalendar, Božić slavi 7. januara. Prema hrišćanskom učenju, Isus Hrist rođen je od Device Marije u Betlehemu, čiji je datum, izračunao opat Dionisije Egzigije u 5. veku, te je to postala polazna tačka u računanju vremena koja je opšte prihvaćena širom sveta. Koren mađarske reči Božić (Karačonj) potiče verovatno od latinske reči incarnatio, utelovljenje, prema drugom shvatanju, od reči korcun, odnosno prelazne zamenice, koja dolazi od najstarijeg sloja slovenskih novopridošlih reči, a odnosi se na zimsku kratkodnevicu. Božiću prethodi četvoronedeljni Advent, Dolazak Gospodnji, čija prva nedelja započinje crkvenu godinu. Proslava započinje Badnjakom, božićnim bdenjem na kojem su nekada bdeli, postili i molili se, tragovi ove tradicije održali su se u ribljim jelima na trpezi, koja se poslužuju za Badnji dan. Karakteristike katoličke božićne mise su tri mise: misa ponoćka, pastirska misa i božićna svečana sveta misa.
Prema liturgijskom objašnjenju, misa ponoćka slavi Isusa, odnosno rođenje večne Reči, pastirska misa slavi zemaljsko rođenje utelovljene Reči, a svečana misa, zajedno sa svima, slavi ponovno rođenje čovekove milosti. Centralna tema božićne ikonografije je novorođeni Isus, koji leži u jaslama sa majkom Marijom i svetim Josipom. Običaj postavljanja betlehemskih jaslica u katoličkim crkvama datira još od svetog Franje Asiškog, koji je 1223. godine uredio jednu pećinu za ponoćnu misu. Postavljanje božićnog drveta se u 17. veku proširilo sa nemačke teritorije, mađarsko božićno drvo je danas neizostavan ukras, božićni bomboni su se tek početkom 19. veka pojavili u Mađarskoj. U tradicionalnoj mađarskoj seljačkoj kulturi narodni običaji uključuju betlehemske jaslice, predstavu rajska igra i pevanje.