Danas je sećanje na žrtve holokausta širom sveta
Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 2005. godine 27.januar je ustanovljen za međunarodni Dan sećanja na žrtve holokausta.
U januaru 1942. godine nacistička Nemačka donela je političku presudu da 11-milionsko evropsko jevrejsko stanovništvo treba uništititi i donela o tome “Endlösung” – krajnje rešenje. Tokom holokausta ubijeno je preko 6 miliona Jevreja i 5 miliona ne-Jevreja.
Janoš Ader predsednik Republike Mađarske je 2014. godine na 70. godišnjici mađarske deportacije Aušvic nazvao najvećim mađarskim grobljem. U Mađarskoj je 2006. godine održano prvo sećanje na mađarski holokaust, 16. aprila kao sećanje na datum početka deportacije mađarskih Jevreja 1944-e.
Žrtve holokausta pored Jevreja bili su i Romi, homoseksualci i osobe sa psihofizičkim invaliditetom, koje su nacio-socijalisti kategorisali kao osobe drugog reda. U koncentracionim logorima takođe su ubijani na stotine hiljada ratnih zarobljenika i političkih protivnika nacizma.
Koncentracioni logor Aušvic je nakon invazije Poljske 1940. godine podigao SS, štab oružane organizacije nacističke partije. Na početku je korišćen kao radni logor, što je i natpis na ulaznoj tabli cinično pokazivao : Rad oslobađa (Arbeit macht frei). Prve gasne komore su sagrađene u glavnom logoru i u koncentracionom logoru blizu Birkenaua, gde su od septembra 1941. zarobljenike ubijali cijanogenom. Masovni genocid počeo je u martu 1943. godine a leševi su se spaljivali u krematorijima.
Aušvic - Birkenau postao je centar za uništavanje evropskog jevrejskog stanovništva, 70-75% deportovanih zarobljenika je čekala brza smrt. Na kraju rata, kad su se približavale sovjetske snage, gasne komore su dignute u vazduh a najveći broj zarobljenika ubijena ili usmerena da krene na zapad. Pokušali su uništiti dokaze masovnog ubitstva, zato do dan danas nema tačan broj žrtava. Broj deportovanih u logor smrti Muzej Aušvic procenjuje na probližno 1,3 miliona ljudi, od toga oko 1,1 miliona Jevreja, među njima u velikom broju je bilo poljskih, romskih i sovjetskih ratnih zarobljenika. Broj deportovanih Jevreja sa teritorije Mađarske je bio preko 430 hiljada, od kojih je oko 330 hiljada odmah završilo u gasnim komorama, ostalih 25 hiljada je u kasnijim selekcija pogubljeno.
Logor je 27. januara 1945. godine oslobodila vojska I. Ukrajinskog fronta Crvene Armije. Na internet stranici Muzeja Aušvic piše: “Paradoks je da su žrtvama hitlerovskog totalitarizma slobodu doneli vojnici, predstavnici staljinističkog totalitarizma.”
Svake godine 27. januara, na dan oslobođenja logora, u kulturnom centru Aušvic i širom sveta se održavaju komemoracije. Memorijalni centar holokausta u Budimpešti je otvoren 2004. godine, u čijem je dvorištu unutar zidina visine osam metara postavljen spomenik mađarskim žrtvama.