Ugrás a tartalomra

Godišnjica nacionalnog jedinstva na Panon televiziji

2020.10.02
20:23
2020.10.02
20:35
Forrás
Pannon RTV
Snimljeni su dokumentarni filmovi i studijski razgovori koji će biti prikazani ove godine.

Šta se dogodilo pre sto godina u Trijanonu i kakav je to uticaj imalo na mađarsku naciju, posebno na vojvođanske Mađare? - tim se problemima bavimo u našim posebnim programima.

S istorijskog i nacionalno političkog gledišta, odluke donete u Trijanonu i njegove posledice obrađujemo povodom godišnjice nacionalnog jedinstva. Stručnjaci i političari dele svoja razmišljanja o Trijanonu povodom 100-te godišnjice.

„Održana su dva studijska razgovora. U jednom smo sa istoričarima razgovarali o događajima iz prošlosti, a u drugom smo s političarima oživeli nacionalno politička pitanja iz prošlosti. A naš je cilj pokazati gledaocima koliko nam se posle loših događaja iz davne prošlosti ipak dogodilo dobrih stvari." rekla je Marta Feher, urednica.

Lingvista i univerzitetski profesor govore o poslednjih stotinu godina mađarskog jezika, prošlosti i sadašnjosti našega jezika. Promenio se i jezik koji Mađari koriste u Vojvodini.

„S gostima smo uglavnom razgovarali o uticajima na mađarski jezik ovde u Vojvodini. Uglavnom smo isticali uticaj srpskog jezika, ali i engleski jezik ima značajno prisustvo u svakodnevnom govoru, posebno u jezičkoj upotrebi mladih. Razgovarali smo i o jeziku Mađara koji žive u dijaspori, o obrazovanju i, naravno, tražili smo odgovor koliko dugo mađarski jezik može opstati ovde u Vojvodini." rekla je Georgina Šoš, urednica.

O crkvi u Čantaviru snima se dokumentarac u vezi sa Godinom nacionalnog jedinstva. Crkva je simbol opstanka onih koji žive u područjima koja su ostala izvan granice.

„Crkva je snažan simbol toga da se lokalna zajednica nije povukla u sebe nakon Trijanonskog mira, nije ih obuzela tuga, iako je očigledno ovo raspoloženje bilo u narodu, ali čak i tada, oni, Čantavirci, su imali viziju i odlučili su sagraditi crkvu jer tamo gde postoji crkva ima i opstanka naroda." rekao je Zoltan Kozma, urednik i reditelj.

Što se dogodilo sa Madarašom pre stotinu godina? Trijanonskim mirom selo je bilo podeljeno na dva dela i dok se mađarski deo sela razvijao, drugi deo koji je ostao u Vojvodini je opusteo. U našem dokumentarcu meštani se sećaju i pričaju priče o svojoj sadašnjosti.

"Ako razmislimo o tome kako je Trijanon razdvajao porodice, društvo i različite načine života, Madaraš je lep primer kako je Trijanonski mir zapravo razdvajao sela na dva dela i kako je zapravo uništavao porodice." rekao je Čaba Balint, urednik i reditelj.

Gledaoci Panon televizije još ove godine će moći da pogledaju programe i vlastite dokumentarce.

"Ovo ćemo emitovati od sredine novembra, a pored toga ćemo pokušati tokom godine da se bavimo ovom temom. Između ostalog, u formi dokumentarnog filma biće prikazana retrospektiva kako smo doživeli ovih sto godina ovde u Panonskoj niziji." rekla je Monika Maraci Barabaš, glavna urednica posebnih programa, Panon Televizije.

Mađarska nacija u sadašnjosti više Trijanonski mir ne doživljava kao tragediju, već se izdigla - iznad toga – i sada je koncentrisana na jedinstvo Mađara koji žive unutar i izvan granice. Stoga, na stotu godišnjicu Trijanonskog mira, 2020. je godina nacionalnog jedinstva, kada Mađari ne tuguju, već slave. Tome se pridružuje i Panon Televizija sa svojim programima, čije je stvaranje podržala mađarska vlada posredstvom Fondacije "Gabor Betlen". Vojvođanski koordinator programa je Fondacija "Laslo Sekereš", u ime Sekretarijata za nacionalnu politiku Republike Mađarske.

Panon TV
Trianon 100
Zoltan Kozma
Georgina Šoš
Čaba Balint
Monika Maraci Barabaš
Marta Feher

Najnovije

Najčitanije

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Unapređenje zapošljavanja u Subotici

Završena je javna rasprava u vezi izrade Lokalnog akcionog plana zapošljavanja za period 2024-2026. godina, koja je počela 8. aprila - obavestio je javnost Saša Gravorac.

Ulica Braće Radić u Subotici proglašena za kulturno dobro

Zahvaljujući učešću SVM-a u sastavu vladajuće koalicije istrajnom radu u lokalnoj samoupravi, Vlada Srbije je svojom odlukum proglasila ulicu za kulturno dobro – prostorno kulturno-istorijsku celinu os velikog značaja – saopštio je dr Balint Pastor.

Postavljen poslednji par šina na brzoj pruzi Subotica-Novi Sad

Radovi na izgradnji deonice brze pruge Beograd-Budimpešta između Subotice i Novog Sada odlično napreduju. Danas poslepodne je kod Bačke Topole postavljen poslednji par šina između dva vojvođanska grada, tako da se glavna pruga može smatrati spojenom.