Ugrás a tartalomra

Kakvu jelku odabrati?

2020.12.15
22:38
2020.12.15
22:45
Forrás
Pannon RTV
Plastičnu, sečenu ili sa busenom – koju jelku kupiti a da ne strada i naša životna sredina.

Nema tužnije slike nego kada se nakon praznika suva stabla jelki izbacuju na ulici, sakupljaju na kamione i odbacuju na otpadu. Naravno, ko se greje na drva, založiće ih, ali ko nema tu mogućnost, jednostavno će je izbaciti sa ostalim smećem. Ipak, ne moramo se odreći sečene jelke čak i ukoliko želimo ekološki svesno da obeležimo Božić. Sada ćemo objasniti i zašto. 

Ali, pre toga, nekoliko reči o plastičnoj jelci. Prodavnice su već pune komada koji su gotovo verne živim stablima. Naravno, kvalitetnije mogu da koštaju i više desetina hiljada dinara, ipak se na dugi rok ova cena isplati. Ova drvca je dovoljno kupiti samo jednom, svakog decembra izvući iz ormana, ispraviti mu grane i već su spremna za ukrašavanje. Ne treba se zamajavati biranjem, rezbarenjem stabla, postavljanjem u stilu „malo desno, malo levo". Naravno da je ta zabava deo prazničnog, porodičnog izbora. Ali ono što je sigurno jeste: jelka je načinjena od plastike, napravljena je u fabrici, nakon toga su je zapakovali i transportovali, a njena višekratna upotreba često je nemoguća. Dakle, nekoliko godina će zameniti živo drvo, pre ili kasnije i ona će postati smeće. Sa plastičnom jelkom je najvažnije, kao uglavnom i sasvim drugim proizvodima, ukoliko smo je već kupili, koristimo je što duže, u slučaju potrebe popravimo, a u krajnjem slučaju možemo pojedinim njenim delovima da damo novu funkciju – na primer da grane stavimo kao ukras na stolu, ili je savijemo u venac. Nije na odmet da obratimo pažnju i da ukoliko umesto jelke iz Kine, kupimo neku njenu evropsku alternativu, smanjićemo uticaj transporta na životnu sredinu. Stručnjaci kažu da je važno i da umesto PVC uzmemo PE, odnosno jelku od polietilena. Tokom proizvodnje PVC-a često se koriste otrovne materije, između ostalih i olovo, koje korišćenjem jelke i i starenjem materijala može dospeti u vazduh u stanu u vidu opasnog praha.

Ukoliko želimo da kupimo drvo i budemo odgovorni prema životnoj sredini, odgovor je uvek u izboru jelke sa busenom. Ipak treba voditi računa o nekoliko stvari. Obratimo pažnju da ih kupujemo na pouzdanom mestu, iz rasadnika. Na taj način izbeći ćemo mogućnost da kupujemo od kradljivaca sadnica. Promislimo i da li možemo odgovorno da brinemo o drvetu dok nam je u kući. Potrebno ga je zalivati dva puta nedeljno. Postepeno ga navikavajmo na toplu sredinu, jedan dan ga unesmo u garažu ili hodnik, a tek nakon toga u zagrejanu sobu, na mesto gde će provesti praznike. U stanu ga držimo što dalje od izvora toplote. Redovno ga zalivajmo, a grane mu ne treba seći i formirati. Vodimo računa i o tome da mu prskalice i sveće ne načine štetu. Od ukrasa birajmo samo one lakše, a veštački sneg nikako ne bi trebalo koristiti. I treće i najvažnije o čemu treba da vodimo računa je gde ćemo ga zasaditi nakon praznika. Ne može se direktno saditi u zamrznutu zemlju. Prelazno rešenje je da jelku držimo u zaštićenoj garaži, a kada vreme popusti treba da je posadimo i nastavimo brigu. Kod izbora mesta sadnje treba znati da će za nekoliko godina drvo porasti, biće višlje i obimnije, zato ga ne treba saditi preblizu kuće ili ograde. Za sadnju zimzelenog drveća potrebne su velike jame, te samo u omekšaloj zemlji može lepo da se rasporedi njegovo korenje. Nije potrebno stavljati đubrivo, jer više šteti nego što koristi. Ukoliko se svega toga budemo pridržavali, na dobrom smo putu. 

Ali, kakva je situacija sa sečenim jelkama? Nije slučajno to najlošije rešenje. Važno je: kao i one sa busenom, i ove treba kupovati u rasadnicima. Umesto izvađenog stabla tu očigledno postavljaju novu sadnicu, odnosno ovde se obnavlja proizvodnja za razliku od ilegalno ogoljenih šuma i padina. Mladica drveta godišnje vezuje od 10 do 16 kilograma ugljendioksida, a nije nevažno i da rasadnici stvaraju nova radna mesta i jačaju lokalnu privredu. a drvece nakon praznika i ne mora da završi u kanti za smeće. Jelka može kao biološki otpad, isečena da se ostavi u komposter. 

Oni pak, koji su spremni da se odreknu klasičnog božićnog drvca, mogu da izaberu i alternativna rešenja odnosno da drvo zamene ukrašavanjem stola. Kreativnih rešenja ima bezbroj, vredi pretražiti internet ili pustiti mašti na volju. 

jelka
božić
praznici

Slične vesti

Najnovije

17:03, Frissítve: 18:20

Posećeni programi na Paliću

Više hiljada ljudi izašlo je i 2. maja na Palić, iako zbog oblačnog vremena nije bila gužva kao prethodnog dana kada se na obali jezera okupilo gotovo 40 hiljada posetilaca.

Najčitanije

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.