Katolička crkva slavi Bogojavljenje i vodoosvećenje
Po običaju, za praznik vodoosvećenja sveštenik koji obavlja obred sveti vodicu na početku mise. Odatle potiče rasprostranjeni naziv praznika. U stara vremena svetoj vodici pripisivana su lekovita svojstva, korišćena je za mnoge bolesti, otuda mnogi i danas osveštanu vodu nose svojim kućama.
„Praznik vodoosvećenja, praznik Tri kralja, kako kažemo na narodnom jeziku, stari je naziv praznika pojave Isusa - Epifanija. To znači da se Isus pokazao u javnosti. Epifanija znači pojavljivanje, bogojavljanje“ kaže Endre Horvat, župnik iz Hajdukova.
Nakon voodosvećenja 6. januara, počinje sezona balova, odnosno faršangi. Ovaj drevni običaj odnosi se pre svega na opraštanje od zime. Po tradiciji karakterištu ga vesela dešavanja, kostimirani balovi i dobar provod.
„Faršange i karneval nisu isto. Karneval se održava jednog dana, trajao je jedan dan, dok su faršange period. Ove godine, faršange su nam kratke, jer nam upada Uskrs, kako obično kažemo. Uskrs pada na 31. mart i četrdeset dana pre toga počinje post. Tako da ne ostaje mnogo vremena za balove. Za vreme faršangi se provodimo“ objašnjava Ane Seke, etnolog iz Malog Iđoša.
Verno tradicionalnim običajima, u Vojvodini svake godine organizuju zanimljive povorke za faršange i kostimirane balove za decu. Period teranja zime traje do 14. februara, do Pepljave srede, kada počinje veliki post.