Ugrás a tartalomra

Meštani strahuju da će sa dolaskom zime migranti uništiti još kuća

2022.09.20
17:39
2022.09.20
17:53
Forrás
Pannon RTV
Na tromeđi između Srbije, Mađarske i Rumunije ne smanjuje se broj migranata. U selima Rabe i Majdan i dalje boravi više stotine ilegalnih migranata.

Na ulicama Rabe i Majdana gotovo da se samo migranti mogu sresti. Meštani u  selima koja se nalaze uz samu tromeđu između Srbije, Mađarske i Rumunije kažu da dolazi sve veći broj ilegalnih migranata na njihovu teritoriju. Mnoge kuće u naseljima su potpuno uništili. Marija Horvat koja živi u selu Rabe kaže da su migranti agresivni, a da sa dolaskom zime mogu da očekuju sve lošiju situaciju: „Lupaju na kapiju, gledaju gde ima svetla, gde mogu da uđu. Užasno je kakvi su. Već strahujem od zime, da šta će biti sa nama, ovde u ovom malom selu, ne znam kako ćemo. Strašno, ovo se neće dobro završiti."

Migranti žele da se preko teritorije Mađarske domognu zapadne Evrope. Ograda na granici za njih nije problem. Više sedmica borave u Majdanu, ali uporno pokušavaju da pređu: „Njih nekoliko u Nemačku, a nekoliko njih želi da ide u Holandiju. Došli smo iz Sirije i Jemena. Ima nas oko 15, i hoćemo da pređemo u Mađarsku."

Prema proceni meštana u okolini sela Rabe i Majdan boravi oko pet stotina migranata. Mnogo su se sklonili u napušteni magacin između dva sela, ali mnogi se kriju i u šipražju duž granice.

migranti
Rabe
Majdan

Najnovije

17:22, Frissítve: 17:37

Svi se pripremaju za praznike

Srbija i Subotica već su danas bile u groznici prazničnih priprema. Mnogo se kupovalo i na Mlečnoj pijaci, prema rečima prodavaca gužva je bila već nego obično.

Najčitanije

Postavljen poslednji par šina na brzoj pruzi Subotica-Novi Sad

Radovi na izgradnji deonice brze pruge Beograd-Budimpešta između Subotice i Novog Sada odlično napreduju. Danas poslepodne je kod Bačke Topole postavljen poslednji par šina između dva vojvođanska grada, tako da se glavna pruga može smatrati spojenom.

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.