Ugrás a tartalomra

Najčitaniji mađarski pisac stigao u Vojvodinu

2019.09.17
18:06
2024.03.19
08:48
Forrás
Pannon RTV
U posetu Vojvodini stigao je Laslo L. Lerinc, poznat kao pisac Lesli L. Lorens ili Frenk Kokni, koji je dao ekskluzivni intervju Panon televiziji.

On je najprodavaniji savremeni mađarski autor, sa preko 100 avanturističkih romana, omladinske i naučno-fantastične literature. Čitalačka publika imaće prilike da se sa njim sretne u sredu u subotičkom „Nepkeru", a u četvrtak u Senti u Kući stvaralaca.

Na susretu će potpisivati svoje najnovija, ali i starija izdanja. U njegovim avanturističkim romanima u pretežno istočnjačkom ambijentu glavni junaci rešavaju različita tajnovita i naizgled natprirodna ubistva. Laslo L. Lerinc ima duboka stručna znanja iz oblasti istočnjačke kulture, jer se u svojim naučnim radovima najviše bavio foklorom i književnošću Tibeta i Mongolije. Na ove teme objavio je brojne naučne radove, te je čak i prevodio epove iz Mongolije i Burjatija.

Sa najčitanijim savremenim mađarskim autorom u sredu od 19 časova u prostorijama „Nepkera" razgovaraće Jožef Miškolci, a u četvrtak Janoš Toke od 18 časova u Kući stvaralaca u Senti.

Intervju koji je sa Laslom L. Lerincom pripremila ekipa Panon RTV-a biće naknadno emitovan na Panon televiziji, kao i na talasima Subotičkog mađarskog radija.

mađarski pisac
Vojvodina

Najnovije

17:22, Frissítve: 17:37

Svi se pripremaju za praznike

Srbija i Subotica već su danas bile u groznici prazničnih priprema. Mnogo se kupovalo i na Mlečnoj pijaci, prema rečima prodavaca gužva je bila već nego obično.

Najčitanije

Postavljen poslednji par šina na brzoj pruzi Subotica-Novi Sad

Radovi na izgradnji deonice brze pruge Beograd-Budimpešta između Subotice i Novog Sada odlično napreduju. Danas poslepodne je kod Bačke Topole postavljen poslednji par šina između dva vojvođanska grada, tako da se glavna pruga može smatrati spojenom.

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.