Otkupna cena kukuruza pala za više od 10 dinara
Ratari smatraju da je sadašnja cena kukuruza izuzetno niska. Endre Sarapka, poljoprivrednik iz Šupljaka, zaključio je jako lošu godinu kada je u pitanju uzgoj kukuruza. Ove godine nema šta da proda, ali ni cena mu nije odgovarajuća, jer su ulaganja veoma visoka.
„Zaista je teška godina iza nas, kukuruz uopšte nije doneo rod, veoma minimalan je bio, gotovo beznačajan, a što se cene tiče, istina je da je to smešno koliko sada daju za njega. Sa tim malom prinosom koji smo imali ni jesenja cena nije pokrivala troškove setve, ništa nije pokrivala, sada ponovo treba da krenemo takoreći ni iz čega“ kaže Endre Sarapka, proizvođač iz Šupljaka.
Kukuruz iz Srbije nije se prodavao ni na stranim tržištima uz obrazloženje da je zaražen aflatoksinom – kaže Tibor Aladič, proizvođač i otkupljivač iz Šupljaka. Dodaje da je trgovina i na domaćem tržištu bila slaba, jer su mnogi još imali zalihe kukuruza iz prethodne godine.
„Svi smo mislili da će cena kukuruza skočiti u nebo, jer je prošle godine rodilo svega deset odsto od prosečnog prinosa, a ipak je cena kukuruza u poslednje vreme krenula nadole. Sada kao da postoji blaga potražnja, neko pomeranje nagore, i verovatno zbog toga što sa prolećem kreće uzgoj pilića, ovo je vreme kada se budi priroda, ljudi počinju da se kreću, pokreću poslove vezane za uzgoj domaćih životinja, i po svemu sudeći zbog toga postoji određena potražnja za kukuruzom. Verovali ili ne, do sada uopšte nije bilo interesovanja za kukuruz, gotovo da se nije mogao prodati“ kaže Tibor Aladič, direktor „Ludaš Tim“-a.
Prepolovio se broj parcela na koji se seje kukuruz – iznosi svoja zapažanja Tibor Aladič. Kaže da je ratare uplašila prošlogodišnja situacija i radije ulažu u žitarice, jer su one i u slučaju velikih suša sposobne da daju 40 do 50 odsto prinosa, isto kao i suncokret. Osim toga, ove godine na Šupljaku ratari seju i stočni sirak kao zamenu za kukuruz.
Šta je ono što određuje otkupnu cenu, zbog čega je cena kukuruza ovako značajno pala?
„Ukoliko pažljivo pratimo kretanja berze, onda možemo da uočimo razliku i veću od 10 dinara između jesenje otkupne cene i sadašnje tržišne cene. To sve određuje odnos ponude i potražnje. S obzirom da je zbog suše nivo aflatoksina u kukuruzu bio tako visok nije se ni moglo računati na spoljnu trgovinu, jer inostrani partneri imaju kriterijume koji moraju da budu zadovoljeni. Opšte je poznato da Srbija ima kukuruz dobrog kvaliteta, ali prošle godina je on bio ispod, i na stranom tržištu uopšte ne postoji tražnja za kukuruzom iz Srbije“ objašnjava Žolt Žerai, finansijski direktor u kompaniji „Gebi“.
Ne samo u Srbiji, već u čitavom regionu je opala i količina i kvalitet kukuruza – dodaje Žerai. Smatra da bi trebalo da se dogodi veliko čudo da nešto pogura ovaj kvalitet kukuruza u pravcu više cene.
Uprkos lošem početku godine, poljoprivrednici ne odustaju od gajenja kukuruza, jer će za njim uvek postojati potreba, iako ima i onih koji se odlučuju za nešto drugo. Oni koji još uvek u čardacima ili silosima imaju kukuruza pokušaće da sačekaju i nadaju se višoj ceni, ali stručnjaci kažu da je za to mala verovatnoća.