Podaci popisa se koriste samo u statističke svrhe
Pitanja se, između ostalog, odnose na podatke osoba koje žive u domaćinstvu, odnosno podatke vezane za sam stan ili kuću. Podaci prikupljeni tokom popisa će se koristiti isključivo samo u statističke svrhe.
Popisivači obilaze domaćinstva širom zemlje. Upitnici se popunjavaju elektronskim putem. Petar Korović, pomoćnik direktora Republičkog zavoda za statistiku je gostujući na RTS-u istakao da oni ne pokušavaju da pronađu ljude na osnovu njihove adrese, već obilaze svako domaćinstvo, jedno po jedno, i uzimaju podatke onih ljudi koji tamo žive. Nakon obrade podataka, podaci će biti prikazani kod naselja iz kojeg potiču, što će biti značajno, na primer, kod izrade planova za razvoj komunalne mreže. „Veoma je važno naglasiti da su naš metod popisa, kao i upitnik i sam sadržaj upitnika, u potpunosti usklađeni sa međunarodnim standardima. Pored toga, a što je takođe važno, bavili smo se i sa nacionalnim potrebama. Iz tog razloga, u upitnik su uključena i druga pitanja.”
Pošto se popis stanovništva organizuje tek svakih deset godina, veoma je važno da se evidentira stanje celokupnog stanovništva - rekao je demograf Petar Vasić. On je dodao da će njegovi rezultati uticati na mnoge oblasti u narednih deset godina. Na primer, u Srbiji ne postoji zvaničan registar osoba sa invaliditetom, iako su ti podaci važni i za njihovo zapošljavanje. „U poređenju sa brojanjem na osnovu uzorka, popis je jedinstvena prilika da se čitavoj populaciji postavi pitanje o njihovom zdravstvenom stanju. U principu, to bi trebalo da bude uključeno. Ne mislim da je to posebno osetljiva tema.”
Za sigurnost popisnih podataka odgovoran je Republički zavod za statistiku. Baza podataka se nalazi na njihovom serveru. Aplikaciju, preko koje popisivači popunjavaju elektronski formular, razvili su isključivo stručnjaci Zavoda za statistiku i niko drugi nema pristup podacima.
