Požar uništava gornji sloj tla, čineći ga neplodnim
Iako šumoviti delovi nisu pogođeni plamenom, na livadama nižih padina planine podrast je potpuno izgoreo.
Navika paljenja suve trave već duže vreme predstavlja problem. Dodatno pogoršava situaciju to što se paljenja vrše kasno, u proleće, kada se vegetacija već razvija i priroda budi. Za sada suva godina takođe je doprinela nastanku značajnijih šteta, rekao je Nikola Stojnić. Šef odeljenja Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode naglasio je: “Jasno mogu da kažem, da je gornji sloj tla uništen kao i mnogo retkih biljaka u travnatim staništima i još mnogo više malih organizama koji od njih zavise. Pre svega mislim na male insekte slabe pokretljivosti, one koje ne mogu da lete i mnoge kičmenjake koje se slabo kreću, poput guštera.”
Spaljivanje pašnjaka i strnjišta ugrožava okolne šume i trsku. U takvim slučajevima, pored ekonomske nastaje i značajna prirodna šteta. Među šumama Vojvodine, područja Deliblatske i Subotičke Peščare su posebno ugrožena, rekao je Roland Kokai, direktor JP Vojvodina Šume i dodao: “Naročito uz paljenja strnjišta se pojavljaju šumski požari, obično zbog ljudske nepažnje. Veoma retko se dešava da grom izazove požar. Grom napravi ogromnu štetu, u poslednjih 15 godina smo imali oko 220 požara kada je izgorelo 3000 hektara šume.”
Česta je zabluda da će nakon paljenja pašnjaka trava bolje rasti. Naprotiv, vatra uništava gornji sloj i razgradive organske materije, čime se pogoršava kvalitet tla, saznali smo od stručnjaka.