Ugrás a tartalomra

Prihvaćeni programi rada javnih i komunalnih preduzeća u Subotici

2022.01.20
18:39
2022.01.20
19:02
Forrás
Pannon RTV
Na sednici Skupštine grada Subotice prihvaćeno je 12 programa javnih i komunalnih preduzeća i dva privredna društva. Od 57 prisutnih odbornika 49 je glasalo „za" objedinjenu tačku dnevnog reda.

Od 14 preduzeća, 13 je prošlu godinu završilo sa dobitkom, izuzev „Suboticatransa". Cene komunalnih usluga neće se povećavati.

Veljko Vojnić, šef odborničke grupe Srpske napredne stranke izneo je da troškovi 12 komunalnih i javnih preduzeća i dva privredna društva u Subotici iznose 6,4 milijarde dinara. To će pokriti iz prihoda i subvencija grada. „Ono što su do sada komunalna preduzeća od dobiti izdvajala za grad, od ove godine se smanjuje sa 70 na 50 odsto. Osim toga, u potpunosti je poštovan Zakon o rodnoj ravnopravnosti. U javnom sektoru plate zaposlenih, bar što se tiče minimalne zarade, porasle su za 9,4 odsto, a kod ostalih zaposelnih za sedam odsto."

Za bušenje bunara i njihovo opremanje predviđeno je 30 miliona dinara. JKP „Vodovod i kanalizacija" će iz sopstvenih sredstava izraditi projekte za nastavak proširenja vodovodne i kanalizacione mreže na postoru Železničkog naselja, kao i u mesnoj zajednici Zorka. JKP „Čistoća i zelenilo" u planu ima da započne rekultivaciju deponije u Aleksandrovu i za to je izdvojeno 15 miliona dinara.

Pokret građanske Subotice nije podržao programe javnih i komunalnih preduzeća jer ocenjuju da njihovi programi nisu u službi razvoja. Opozicija smatra da će nakon izbora porasti i cene komunalnih usluga. Miroslav Milojević, šef odborničke grupe Pokret građanske Subotice rekao je: „Vidimo da je inflacija 7,5 odsto, dakle realno je očekivanje da će sa pomeranjm inflacije porasti i cene usluga komunalnih preduzeća. Jer, ukoliko se to ne dogodi, nastaće jaz. Važno je da naknade građana budu usklađene sa inflacijom."

Preduzeće „Suboticagas" planira da sa 13,9 kilometara proširi gasovodnu mrežu na Šupljaku, Makovoj Sedmici, Novom Selu i Paliću. Ove godine umesto 350, biće sklopljeno 500 novih ugovora, a građani će imati mogućnost otplate cene priključka u 12 mesečnih rata. Janoš Nagel, šef odborničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara u Skupštini grada Subotice rekao je da od sada 50 odsto zarade preduzeća mogu da ulože u dalji razvoj te paralelno sa proširenjem kapaciteta neće biti potrebe za povećanjem cena usluga. Prošlu godinu je 13 preduzeća zaključilo sa dobiti, jedino je gubitak zabeležeio „Suboticatrans" ali i preduzeće „Subotičke pijace" se bori sa teškoćama.

„Ova dva preduzeća su u drugačijoj situaciji. U proteklom periodu ova dva preduzeća bila su pogođena posledicama epidemije virusa korona, a po svemu sudeći tako će biti i u 2022. godini. To se kod „Subotičkih pijaca" pojavljuje u manjoj meri, oni planiraju da imaju dobitak u ovoj godini, ali kod „Suboticatransa" su veći problemi. Oni su nastali u 2020. godini, kada je država Srbija ograničila kretanje."

Janoš Nagel smatra da je grad Subotica na vreme reagovao u slučaju „Suboticatransa", i da je zahvaljujući tome ovo preduzeće za prevoz putnika moglo da kupi nova vozila.

Subotica
sednica Skupštine grada

Najnovije

17:07, Frissítve: 17:14

Vanredni nadzori zbog nelegalnog ribolova

Potražnja za ribom raste kako se približava pravoslavni Uskrs. Istovremeno, međutim, intenzivira se i nelegalni ribolov, zbog čega Javno preduzeće "Vojvodinašume" sprovodi vanredni inspekcijski nadzor na vodama.

Najčitanije

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Unapređenje zapošljavanja u Subotici

Završena je javna rasprava u vezi izrade Lokalnog akcionog plana zapošljavanja za period 2024-2026. godina, koja je počela 8. aprila - obavestio je javnost Saša Gravorac.

Ulica Braće Radić u Subotici proglašena za kulturno dobro

Zahvaljujući učešću SVM-a u sastavu vladajuće koalicije istrajnom radu u lokalnoj samoupravi, Vlada Srbije je svojom odlukum proglasila ulicu za kulturno dobro – prostorno kulturno-istorijsku celinu os velikog značaja – saopštio je dr Balint Pastor.