Ugrás a tartalomra

Sećanje na mađarsku revoluciju i u Temerinu

2018.03.19
19:01
Forrás
Pannon RTV
Junačkim pesmama, recitacijama, narodnim igrama juče u Temerinu obeleženo 170 godina od revolucije 1848/49.

Mnošto građana okupilo se u nedelju uveče u pozorišnoj sali gde je Mađarsko kulturno društvo „Sirmai Karolj" organizovalo sećanje na godišnju mađarske revolucije i borbe za slobodu 1848/49. godine.  „Više od dvadeset godina u Temerinu redovno obeležavamo godišnjicu mađarske revolucije i borbe za slobodu", kaže Gabriela Sabo, direktorica MKD „Sirmai Karolj".

Pozdravni govor održali su Robert Pastor, predsednik Skupštine opštine Temerin i Andraš Gustonji, predsednik okružne organizacije DPVM-a. „Ova mala zajednica treba da se objedini. Znam da smo kap u moru, ali je potrebna svaka kap iz koje se sastoji ta golema voda, kako bi bilo more. Na to sam ohrabrio publiku: ne bojte se! Glasajte, i to glasajte za nacionalnu opciju, za onu partiju koja nam je dala dvojno državljanstvo", rekao je Andraš Gustonji.

Širom Vojvodine nema naselja sa većinskim mađarskim stanovništvom gde nije održan pomen na 170-tu godišnjicu mađarske revolucije i borbe za slobodu. „Na ovaj način izražavamo da smo uz Mađarsku, uz Mađare u Karpatskom basenu,  gde se ostvaruje zajedništvo koje smo gradili u poslednjih osam godina, i nadamo se da će se tako i nastaviti", kaže Aron Šutuš, predsednik Saveza mađarskih kulturnih društava Vojvodine."

U program su nastupili članovi Mađarskog kulturnog društva „Sirmai Karolj", učenici osnovne škole „Kokai Imre", te hor „Čaloka" iz Bačke Topole.

sećanje
mađarska revolucija

Najnovije

17:03, Frissítve: 18:20

Posećeni programi na Paliću

Više hiljada ljudi izašlo je i 2. maja na Palić, iako zbog oblačnog vremena nije bila gužva kao prethodnog dana kada se na obali jezera okupilo gotovo 40 hiljada posetilaca.

Najčitanije

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.