Ugrás a tartalomra

Studirati na mađarskom u Vojvodini

2018.12.14
17:00
2024.03.19
08:43
Forrás
Pannon RTV
Mladima su predstavljene mogućnosti studiranja u zemlji na mađarskom jeziku, kako bi ostali u zemlji i iskoristili ih.

Na manifestaciji „Edu-Ekspo" održanoj na Učiteljskom fakultetu na mađarskom nastavnom jeziku u Subotici predstavile su se sve visokoobrazovne institucije iz Vojvodine koje drže nastavu na mađarskom jeziku. Srednjoškolci završnih razreda mogli su da se upoznaju sa mogućnostima školovanja i stipendisanja. Učenici su se pojavili u velikom broju. Zbog povoljnih uslova ih se se više odlučuje da studira u Vojvodini.

Predstavnica centra za izgradnju karijere Učiteljskog fakulteta na mađarskom Brigita Žoldoš Buzaš kaže da treba uveriti srednjoškolce da ne treba samo gledati ka inostranstvu. Verujemo da postoje šanse u zemlji, i da im ih treba pokazati, jer ako nisu dovoljno upoznati, i informacije dolaze sa druge strane, onda će to tako prihvatiti – rekla je Brigita Žoldoš Buzaš.

Na otvaranju manifestacije okupljnenima se obratila Aniko Jeras, predsednica Izvršnog odbora Mađarskog nacionalnog saveta, pozvavši mlade da studiraju u Vojvodini. "Želela bih da mladi znaju o ovim mogućnostima, ako bi iskoristili naš program pripreme za upis, program srpskog jezika, ako bi iskoristili mogućnosti stipendisanja, kao i aktivnosti demonstratora. Želeli bismo da probudimo njihovo interesovanje i da se odluče za studiranje u zemlji" – rekla je Aniko Jeras.

Na manifestaciji "Edu-Ekspo" su se osim subotičkih srednjoškolaca interesovali i učenici iz Bačke Topole, Ade, Čoke, Kanjiže i drugih naselja o mogućnostima studiranja na visokoškolskim institucijama.

studirati
na mađarskom
Vojvodina

Najnovije

17:03, Frissítve: 18:20

Posećeni programi na Paliću

Više hiljada ljudi izašlo je i 2. maja na Palić, iako zbog oblačnog vremena nije bila gužva kao prethodnog dana kada se na obali jezera okupilo gotovo 40 hiljada posetilaca.

Najčitanije

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.