Sve je više ribokradica u Vojvodini
Tokom prošle godine na vodama Vojvodine ribočuvari su zaplenili gotovo 80 kilometara ilegalnih ribarskih mreža. Na meti ribokradica su kvalitetne ribe kao što su smuđ, šaran, som i kečiga.
Ilegalne ribarske mreže, pecaroške štapove i drugu opremu ribočuvari privremeno zaplene i podnose prijave protiv počinilaca.
„Posle na sudu uglavnom nama poveravaju ovu opremu da je uništimo, ali ako je recimo reč o čamcima ili motorima onda ih daju na licitaciju" kaže Ljubomir Pejčić, stručnjak za ribolov, ribočuvar, Ribolovački savez Vojvodine.
Osim toga, kradljivci su i novčano kažnjeni, a u zavisnosti od težine dela iznosi su od pet do 50 hiljada dinara. Krivac plaća i troškove suđenja, a mora isplatiti i cenu ukradene ribe. To sve može da predstavlja i iznos od četvrt miliona dinara. Dozvole za ulov ribe i pecanje su značajno jeftinije od toga i nije ih teško dobiti.
„Znamo da je riba prirodno bogatstvo i sa prirodnim bogatstvom uglavnom racionalno upravljamo. Ja sam samo ribolovac, obožavam Tisu, živu Tisu, na oko je vidljivo smanjenje populacije ribe. Cijanid je bio 2000-te, i 2010, 2008, i 2015. godine smo imali mnogo više ribe nego sada. Neverovatno je koliko ribolovačkih dozvola se izdaje" kaže Robert Pastor, sekretar Udruženja sportskih ribolovaca „Karaš" u Temerinu.
Veliki teret je na plećima ribočuvara. Ribočuvarska služba Javnog preduzeća „Vode Vojvodine" čuva oko 15.000 kilometara vodenih površina, i ophode imaju i noću na minus 20 stepeni.
„Prošle godine je ribočuvarska služba Javnog preduzeća „Vode Vojvodine" podnela oko 5o prijava protiv krivolovaca, osim toga zaplenili smo i oko 80 kilometra nelegalno postavljene mreže, kao i pet čamaca i preko 100 različitih sredstava korišćenih za krivolov. Ove godine smo uspeli da nabavimo šest novih čamaca, odnosno šest novih terenskih vozila koje koriste ribočuvari, i na taj način nam je olakšan terenski rad" kaže Miljan Mirković, rukovodilac ribočuvarske službe u JP „Vode Vojvodine".
JP „Vode Vojvodine" angažovani su i na povećanju ribljeg fonda. Prošle godine su u vode na kojima su nadležni pustili 70 hiljada jedinki riblje mlađi, a ove godine u planu je poribljavanje sa 110 hiljada jedinki.