Ugrás a tartalomra

Sve manje stočara u Srbiji

2023.08.22
17:32
2023.08.22
18:39
Forrás
Pannon RTV
Poslednjih godina u Srbiji je nestalo na desetine farmi, posebno su zabrinjavajući podaci u sektorima svinja i goveda.

Sadašnja situacija je nastala zbog niskih otkupnih cena, slabe potražnje i cene žitarica – priznaju stočari. Stočni fond u regionu se stalno smanjuje. Kažu da se stočari bore sa mnogim problemima: niskom otkupnom cenom mleka, neisplaćenim subvencijama koje datiraju godinama unazad. Prema njihovim rečima, prošlogodišnja suša i loš rod, kao i poskupljenje žita i gotove stočne hrane, pogoršali su situaciju.

Tibor Balaž, stočar, Zimonić: Oni koji su nasledili zemlju ili imaju mogućnost da zakupe 100 jutara, imaju svoje mašine, ne kažem da neće nastaviti. Čim dođem dotle da stanem na noge, ostavljam krave muzare. Možda prođe godina ili dve ali će uskoro doći vreme.”

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je pre 20 godina broj svinja u zemlji bio 4 miliona, a da je danas broj smanjen na 2 miliona. Samo ovčarstvo beleži blagi rast i to zahvaljujući subvencijama. Slični poražavajući podaci se pokazuju i kod goveda. Pre dve decenije se uzgajalo više od million goveda, dok sada ovaj broj ne dostiže ni 900 hiljada.

Eržebet Bata, predsednik Udruženja poljoprivrednika u Kanjiži: Ne može se znati u kom pravcu će posle ovoga krenuti stočarstvo, ono opada već drugu deceniju unazad. U poslednjoj deceniji nestalo je 60.000 gazdinstava koji su se bavili isključivo stočarstvom.”

Uprkos tome, Srbija se smatra značajnim poljoprivrednim proizvođačem, jer više od 400.000 porodica širom zemlje ima izvor prihoda od poljoprivrednih delatnosti.

Srbija
stočari
Eržebet Bata

Slične vesti

Najnovije

17:03, Frissítve: 18:20

Posećeni programi na Paliću

Više hiljada ljudi izašlo je i 2. maja na Palić, iako zbog oblačnog vremena nije bila gužva kao prethodnog dana kada se na obali jezera okupilo gotovo 40 hiljada posetilaca.

Najčitanije

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.