Ugrás a tartalomra

Uručene Nagrade za prekogranične Mađare „Zoltan Kaloš"

2021.08.19
21:31
2021.08.19
21:37
Forrás
Pannon RTV
Nagradu su iz Vojvodine dobili Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg" iz Kikinde, Mađarsko kulturno-umetničko društvo „Petefi Šandor" iz Pančeva i nedeljnik „Het Nap".

U Karmelićanskom samostanu u Budimpešti uručene su Nagrade za Mađare u dijaspori „Zoltan Kaloš". Nagrade su uručili Žolt Šemjen, zamenik predsednika Vlade Mađarske i Janoš Arpad Potapi, državni sekretar za nacionalnu politiku Mađarske. Nagrada se dodeljuje mađarskim i stranim licima i organizacijama, koje obavljaju istaknute aktivnosti u korist mađarskih zajednica u dijaspori.

Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg" iz Kikinde postoji od 1945. godine i od tada radi bez prekida. U okviru društva deluje Dramska grupa „Jožef Atila", poznata širom Vojvodine. Društvo svake godine obeležava i istaknute datume. Za svoj rad na negovanju tradicije tokom sedam i po decenija, društvo je ove godine dobilo Nagradu za prekogranične Mađare „Zoltan Kaloš". Ramona Tot, predsednica Kulturno-umetničkog društva „Eđšeg", Kikinda: „Ovih 75 godina je mnogo više od 75 godina, jer je sve počelo još 1800-ih godina, jer su Mađari već tada osnovali pozorišnu grupu i folklornu grupu. Ova nagrada nam mnogo znači, mađarskoj zajednici u Kikindi, za sve Mađarske domove, i to je nagrada svih."

Nagrađeno je i Mađarsko kulturno-umetničko društvo „Petefi Šandor" iz Pančeva, koje postoji od 1946. godine, i koje je u proteklih 75 godina održalo više od dve hiljade različitih manifestacija. Karolj Ranc, predsednik, Mađarsko kulturno-umetničko društvo „Petefi Šandor", Pančevo: „I dalje postojimo, hor se ponovo okupio, počeli smo da pevamo. Takođe smo i u pripremama, obeležavamo 75 godina postojanja. Ovaj događaj je veoma važan u dijaspori dijaspore, važno je da postojimo, da ćemo biti, a bićemo još dugo."

Prvi broj takođe nagrađenog nedeljnika „Het Nap" izašao je 1946. godine. Osim društvenih i političkih tema, u ovom raznovrsnom šareni nedeljniku magazinskog tipa, svoje mesto imaju i zabavni sadržaji. Edit Laslo, direktor, Izdavačka kuća „Het Nap": „Ova nagrada je u svakom slučaju kruna ovih 75 godina, ovih sedam i po decenija, od kada je vojvođanski nedeljnik „Het Nap"  prisutan u rukama čitalaca, u svesti javnosti, i daje nam jedan podstrek i snagu da nastavimo sa ovim radom."

Mađarski kulturni centar „Nepker" iz Subotice je najstarija kulturna ustanova u Vojvodini koja neprekidno radi, a osnovana 1871. godine kao liberalno čitalačko društvo. Na dodeli nagrada je ustanova dobila priznanje na predlog Ištvana Pastora, predsednika Saveza vojvođanskih Mađara. Marta Takač, predsednica Mađarskog kulturnog centra „Nepker", Subotica: „Ovaj tim radi zajedno u „Nepker"-u najmanje deceniju ili dve, tako da je ovo priznanje i za njih, i ja bih sa ovog mesta želela da im se zahvalim, naime meni je pripala čast, ali ima operativaca koji tamo svakodnevno obavljaju poslove."

Jene Hajnal, predsednik Mađarskog nacionalnog saveta, je nakon dodele nagrada rekao da su svi zaslužili nagradu. „Upravo sada je Mađarsko kulturno-umetničko društvo „Petefi Šandor" iz Pančeva, dobijanjem ove nagrade, postao još jedan centar u rasejanju nacionalnog saveta. Dakle, nije slučajno što je u Banatu, jedam sa centrom u Ruskom Selu, Kikindi, drugi u Mužlji, dakle u Srednjem Banatu, a u Južnom Banatu je ovaj novi centar u rasejanju."

Ove godine nagradu su dobile ustanove koje obeležavaju najveće jubileje, ali postoji barem isto toliko vojvođanskih ustanova koje slave 25 i 50 godina postojanja - rekao je Ištvan Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara. „Drago mi je što Vojvodina sada ima četiri nagrađena. Želeo bih da se zahvalim predhodnim i sadašnjim rukovodiocima, vođama grupa, zaposlenima, bilo da se radi o kulturnom-umetničkom društvu ili novinama. Mislim da su njihove aktivnosti veoma važne."

Uz priznanje se dobija i plaketa, odnosno nagrada od milion forinti, po osobi ili organizaciji. Arpad Janoš Potapi, državni sekretar za nacionalnu politiku, Mađarska: „Kod dobitnika nagrade uvek obraćamo pažnju na to u kojoj meri oni predstavljaju datu zajednicu, odnosno smatramo da je važno vezano za određeni datum, za život jednog udruženja ili za umetničku aktivnost, kada treba da uručitimo ovu nagradu. Sada nekako osećam da su donete dobre odluke."

Ova nagrada odaje priznanje službi Mađara u dijaspori, jer mađarska nacija može opstati u celini, samo ako svi njeni delovi opstanu - rekao je prilikom uručenja nagrada zamenik predsednika Vlade Mađarske Žolt Šemjen. „Mi smo naslednici jednog genijalnog jezika, jedne velike kulture, i ako kroz tu prizmu možemo ponosno gledati svet, možemo posmatrati svet na mađarskom, onda ćemo sa jedne strane zadržati svoj mađarski identitet, ali ćemo omogućiti i sopstveno ispunjenje."

Pored ustanova iz Vojvodine nagradu su dobili i Angela Ferenc, etnograf, organizator zajednice iz Transilvanije (Rumunija), glumac Vilmoš Meleg, Muzej „Hasman Pal", koji se nalazi u „Zemlji Sekelja" (Rumunija), Pozorište „Jokai" iz Komaroma, nastavnik likovnog i dirigent Viktor Šimek, Mađarsko udruženje izviđača u Zakarpatskoj oblasti (Ukrajina), odnosno Folklorna grupa „Čeberček", koja funkcioniše u Nemačkoj.

Nagrada za prekogranične Mađare „Zoltan Kaloš"
20. avgust

Najnovije

15:36, Frissítve: 16:37

Studentski dom ili iznajmljeni stan?

U nastavku obrazovanja, studenti treba da očekuju brojne troškove. Među njima, najveći su izdaci za stanovanje. Zbog povoljnih cena većina se odlučuje za studentski dom, ali ako je previše prijavljenih, ostaje mogućnost iznajmljivanja stana.
13:38, Frissítve: 16:24

Cela država priseća se žrtava

Godinu dana nakon masovnog ubistva u beogradskoj školi, cela država seća se stradalih. Televizijski i radijski program jutros je prekinut u 8:41 časova i jednominutnim ćutanjem odata je počast ubijenima u masovnoj pucnjavi.

Najčitanije

Posećeni programi na Paliću

Više hiljada ljudi izašlo je i 2. maja na Palić, iako zbog oblačnog vremena nije bila gužva kao prethodnog dana kada se na obali jezera okupilo gotovo 40 hiljada posetilaca.

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.