Ugrás a tartalomra

Zriju feketićke višnje

2022.06.11
15:39
2022.06.11
17:41
Forrás
Pannon RTV
Trodnevnom manifestacijom naselje praznuje ovogodišnji rod i dan sela. Danas meštani i gosti mogu da prisustvuju kulinarskom nadmetanju, predstavljanju lokalnih proizvoda, vašaru, kulturnim programima i uličnom balu.

U Feketiću uveliko traje prerada višanja. Voće bogato antioksidansima i hranljivim materijama i ove godine je izuzetnog kvaliteta. Proizvođači višanja u Feketiću radije prerađuju voće čija prodaja u svežem obliku nije isplativa, a i pronalaženje radne snage za berbu je teško i skupo.

„Višnje sa peteljkama otkupljivači u selu kupuju po ceni od 70 dinara, a to je veoma malo. Video sam da su kupili tako, to je veoma niska cena. Od više njih sam čuo da ubrane sa petljkama od kuće prodaju sveže višnje po ceni od 100 do 120 dinara, i to je realnija cena. Mi uopšte ne prodajemo višnju, prerađujemo svoj celokupan rod i na taj način možemo da ga prodamo po značajno višoj ceni" kaže Žolt Horkai, proizvođač iz Feketića.

Na manifestaciji povodom dana sela posetioci su mogli da probaju i peciva od domaćih višanja.

„Svaki kolač koji je ovde spremljen je sa višnjama i po receptima naših baka. Pokušali smo da vratimo one ukuse koje smo nasledili od naših baka. Najstariji recept je od dizanog testa, ili sa višnjama u savijači" kaže Ester Pal, članica Udruženja žena „Hestia" u Feketiću.

„Uživamo, volimo, ljudi su ovde izneli da ponude veoma mnogo delikatesa. Može se dobiti besplatan langoš, probati kolači, program je bogat" kaže Andrea Sabo iz Feketića.

I lokalni proizvođači su imali priliku da se predstave. Zainteresovani su mogli da pazare pasterizovani sok od višanja, rakiju od višnje ili vino od višnje.

Mihalj Marečko se uz pčelarstvo bavi i pravljenjem vina od višanja.

„Jako vodimo računa o čistoći i o stepenu zrelosti, tako da stalno motrimo kada dostiže najviši sadržaj šećera i uglavnom ih skidamo sa vrha krošnje, uberemo, izbiramo, i treba paziti i na to da se vino pripremi od probranih zdravih višanja."

Na svečanost u Feketiću stigli su i gosti iz bratskih naselja. Meštani iz Sanka u Mađarskoj doneli su svoju ponudu.

„Na ovo okupljanje došli smo sa lokalnim proizvodima, sa lokalnim znamenitostima, na koje smo veoma ponosni, sa bombonama sa konjakom od višanja, koji se priprema u jednoj lokalnoj manufakturi. Priprema se ručno i ove bombone prodajemo po čitavoj zemlji" kaže supruga Janoša Vince iz Sanka u Mađarskoj.

Zahvaljujući zajedničkom IPA konkursnom projektu Sanka i Feketića uskoro će nova oprema za preradu voća olakšati posao lokalnih proizvođača. 

„Tokom ove godine, ili početkom naredne, biće podignuta sušara za lekovito bilje i sušara za voće, za šta će postojati velika potreba, odnosno postoji potreba. To neće biti besplatno, bez nadoknade, ali ona će iznositi samo cenu korišćenja, dakle, rad i energiju, i ništa drugo neće biti potrebno. Na taj način podstaći će ono što smo i do sada radili, sušili voće" kaže Bela Bojtoš, predsednik Saveta MZ Feketić.

Na kulinarskom takmičenju u Feketiću goveđi perkelt kuvao se u pedeset kotlića, a manifestaciju upotpunjuje vašar, dečiji program, a za veče je planiran kulturni program i ulični bal. 

Feketić
višnja

Slične vesti

Najnovije

15:36, Frissítve: 15:44

Studentski dom ili iznajmljeni stan?

U nastavku obrazovanja, studenti treba da očekuju brojne troškove. Među njima, najveći su izdaci za stanovanje. Zbog povoljnih cena većina se odlučuje za studentski dom, ali ako je previše prijavljenih, ostaje mogućnost iznajmljivanja stana.
13:38, Frissítve: 13:55

Cela država priseća se žrtava

Godinu dana nakon masovnog ubistva u beogradskoj školi, cela država seća se stradalih. Televizijski i radijski program jutros je prekinut u 8:41 časova i jednominutnim ćutanjem odata je počast ubijenima u masovnoj pucnjavi.

Najčitanije

Posećeni programi na Paliću

Više hiljada ljudi izašlo je i 2. maja na Palić, iako zbog oblačnog vremena nije bila gužva kao prethodnog dana kada se na obali jezera okupilo gotovo 40 hiljada posetilaca.

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.