Ugrás a tartalomra

Nacija koja sarađuje - Sadašnjost i budućnost mađarskih zajednica

2024.04.20
16:17
2024.04.20
16:33
Forrás
Pannon RTV
Udruženje hrišćanskih intelektualaca organizovalo je javnu tribinu u Subotici. Na tribini je istaknuto da, uprkos opadajućim pokazateljima kada je stanovništvo u pitanju, za Mađare koji žive van granica matične zemlje ipak postoji budućnost.

Protekle godine, od 2010. do danas, bile su veoma važne u životu mađarske nacije, smatra dr Katalin Sili, glavna savetnica mađarskog premijera. Kako je rekla, u proteklih 14 godina se razvila nacionalna saradnja koja može poslužiti kao primer. Trijanonski mirovni dekret je bio jedinstvena kazna, ali činjenica da je nacija uspela da se ponovo ujedini nakon 2010.godine,  ukazuje na vitalnost Mađara - dodala je ona. Danas se u nacionalnoj politici odvija fino podešavanje – podvukao je Katalin Sili. Ona je vojvođanske Mađare nazvala perjanicom Mađara u Karpatskom basenu.

„Funkcionisanje Autonomne Pokrajine Vojvodine može poslužiti kao primer, jer Mađari koji ovde žive mogu biti deo jedne u potpunosti ostvarene, široke kulturne autonomije, jer Mađarski nacionalni savet samostalno odlučuje o pitanjima kulture, obrazovanja, medija i finansiranja.”

Možemo da računamo na podršku mađarske vlade, ali mi naše bitke moramo da vodimo kod kuće, kako bismo mi sami videli da se naša domovina razvija – naglasio je dr Balint Pastor. Predsednik Saveza vojvođanskih Mađara je ukazao na to da je Vojvodina region pogodan za život, u kome je, na primer, bezbednost zagarantovana, za razliku od mnogih drugih regiona u zapadnoj Evropi.

„Mađarska zajednica u Vojvodini je jedan žilav deo nacije, koja, uprkos teškoćama i manjem broju članova zajednice, zamišlja svoj prosperitet u svojoj domovini. To dokazuje i uspešnost konkursa koje raspisuje Fondacija „Prosperitati”. To dokazuje i činjenica da je sve veća potreba za mestima u đačkim i studentskim domovima kod kuće, a to znači da sve više ljudi želi da im se deca školuju ovde u Vojvodini, a naš zadatak je da učinimo sve da im to omogućimo.”

Udruženje hrišćanskih intelektualaca ove godine puni 35 godina postojanja i od svog osnivanja se trudi da se bavi pitanjima iz javnog života, a nacionalna politika je sastavni deo toga. Po pitanjima javnog života i javne politike, udruženje razmišlja u skladu sa određenim vrednosnim sistemom - istakao je dr Peter Zahar, kopredsednik udruženja.

„Sama naša evropska kultura nije zasnovana samo na rimsko-grčkom pravu i kulturi, već je rođena i stvorena prožeta hrišćanstvom. Upravo zbog toga, kada govorimo o ljudskim pravima i pitanjima identiteta, onda su to u Evropi pitanja neminovno prožeta hrišćanstvom.”.

Na javnoj tribini je rečeno da je važna poruka lokalnih izbora u Srbiji 2. juna i izbora za Evropski parlament 9. juna može biti da su mir i bezbednost najvažniji. „To međutim obezbeđuju one konzervativne snage, kojima je danas nacija važna kao parola, važna je vera i važno je očuvanje ove hrišćanske Evrope u budućnosti, ne kao Ujedinjene Evropske Države, već kao Evropu nacija” - rekla je Katalin Sili.

 

Dr. Balint Pastor
Dr. Katalin Sili
Udruženje hrišćanskih intelektualaca

Najnovije

15:36, Frissítve: 16:37

Studentski dom ili iznajmljeni stan?

U nastavku obrazovanja, studenti treba da očekuju brojne troškove. Među njima, najveći su izdaci za stanovanje. Zbog povoljnih cena većina se odlučuje za studentski dom, ali ako je previše prijavljenih, ostaje mogućnost iznajmljivanja stana.
13:38, Frissítve: 16:24

Cela država priseća se žrtava

Godinu dana nakon masovnog ubistva u beogradskoj školi, cela država seća se stradalih. Televizijski i radijski program jutros je prekinut u 8:41 časova i jednominutnim ćutanjem odata je počast ubijenima u masovnoj pucnjavi.

Najčitanije

Posećeni programi na Paliću

Više hiljada ljudi izašlo je i 2. maja na Palić, iako zbog oblačnog vremena nije bila gužva kao prethodnog dana kada se na obali jezera okupilo gotovo 40 hiljada posetilaca.

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.