Ugrás a tartalomra

75 godina „Het Nap"-a

2021.09.22
10:59
Forrás
Panon RTV
Nekadašnji i sadašnji saradnici redakcije, odnosno gosti slavili su zajedno.

Prvi broj nedeljnika „Het Nap" objavljen je 5. aprila 1946. godine. Izdat je na 12 stranica, u pet hiljada primeraka, u Novom Sadu, gde je pripreman i štampan sedam godina.

Redakcija nedeljnika se u Suboticu preselila 1. marta 1953. godine. Zanimljivo, šareno, čitljivo. Te reči su karakterisale nedeljnik već od samih početaka - istaknuto je sinoć u Kelebiji, gde je proslavljeno sedam i po decenija uspešnog rada.

Irma Perišić je spoljna saradnica nedeljnika „Het Nap" još od 1984. godine. Ne prođe ni jedna nedelja a da se njen tekst ne objavi u nedeljniku.

„Moja je bila poljoprivreda, to je išlo pod nazivom „Pregled atara" (Határszemle), ja sam pripremala reportaže sa proizvođačima. I sve ostalo. Novinari kažu da se teme uvek nalaze na ulici, a ja sam se uvek saginjala kada sam videla temu na ulici, da je podignem."

U „Het Nap"-u je došlo i do smene generacija. Grafički urednik Lenard Lacko odgovoran je za trenutni izgled nedeljnika.

„Treba da ima jedan veseo izgled, da bude prihvatljiv za sve, da pomalo liči na časopis, ali da ipak ne deluje previše neozbiljno i da se teme mogu prikazati što je moguće bolje."

Glavna i odgovorna urednica „Het Nap"-a je od septembra 2020. godine Livija Tot, koja je novinarka ovog lista već više od dve decenije.

„Mislim da će štampani mediji, novine, knjige uvek imati opravdanost postojanja. Mislim da će uvek postojati jedan sloj ljudi koji želi da čita novine, a ne samo da gleda u računar."

Edit Laslo je devet godina direktorka Novinsko-izdavačkog preduzeća „Het Nap". Nedeljnik trenutno ima 17 stalno zaposlenih i dvadesetak spoljnih saradnika.

„2018. godina je bila godina kada je redakcija došla do velike prekretnice, kada smo se preselili u Mađarsku medijsku kuću. Primetila sam da je to kolegama prijalo, ne samo iz ljudskog već i profesionalnog ugla, za novinare i celu redakciju, jer nam mnogo znači to što smo pod istim krovom sa još dva brza medija, kao što su „Pannon" i „Mađar So", sa kojima možemo komunicirati na dnevnom nivou."

„Het Nap" se uvek isticao sa aktuelnošću, dubinom, sadržajem, ali u isto vreme i zabavom, vedrinom, odnosno povezivanjem sa zajednicom - istakao je Jene Hajnal, predsednik Mađarskog nacionalnog saveta.

„Nije se uvukao samo u srca mađarskih čitalaca u Vojvodini, već je i ranije postao i šire poznat i hvaljen, a sada nedavno, mislim da ova „Nagrada za manjine" govori sama za sebe, svedoči o tome da slavimo 75 godina jednog od najznačajnijeg, i za nas najvažnijeg nedeljnika u Karpatskom basenu.

Sve dok Mađari žive na ovom prostoru, do tada ima o kome i šta da se piše - rekao je Ištvan Pastor, predsednik SVM-a.

„To može prodati list, to ga čini privlačnim, čini ga zanimljivim, čini ga aktuelnim, jer izveštava o svakodnevnom životu, svakodnevnim problemima i događajima."

Tokom svečanog programa, ugledni gosti su mogli da steknu uvid u život redakcije „Het Nap" kroz film Žofije Serdea. U program su pesmama i narodnom muzikom nastupili Ansambl „Fokoš", koji obeležava deset godina postojanja, Akoš Hajvert i bend „Loci jatsik" (Lóci Játszik).

Hét Nap
75 godina

Najnovije

15:36, Frissítve: 16:37

Studentski dom ili iznajmljeni stan?

U nastavku obrazovanja, studenti treba da očekuju brojne troškove. Među njima, najveći su izdaci za stanovanje. Zbog povoljnih cena većina se odlučuje za studentski dom, ali ako je previše prijavljenih, ostaje mogućnost iznajmljivanja stana.
13:38, Frissítve: 16:24

Cela država priseća se žrtava

Godinu dana nakon masovnog ubistva u beogradskoj školi, cela država seća se stradalih. Televizijski i radijski program jutros je prekinut u 8:41 časova i jednominutnim ćutanjem odata je počast ubijenima u masovnoj pucnjavi.

Najčitanije

Posećeni programi na Paliću

Više hiljada ljudi izašlo je i 2. maja na Palić, iako zbog oblačnog vremena nije bila gužva kao prethodnog dana kada se na obali jezera okupilo gotovo 40 hiljada posetilaca.

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.