Sećanje na mađarsku revoluciju u Severnoj Makedoniji
Tokom mađarske revolucije 1956. godine u Kruševu, selu u Severnoj Makedoniji je privremeno bilo smešteno, dobilo je azil 550 izbeglih lica iz Mađarske. To sećanje je komemorisano polaganjem cveća i nastupom vojvođanskih mađarskih narodnih pesama i plesova.
U Kruševu je u dečjem letovalištu 1956. prihvaćeno 550 izbeglica, a 60 godina kasnije je podignuta spomen-tabla. Otada se u sklopu desetodnevnog praznika Kruševačke republike 5. avgusta obeležava Danom Mađara. Vence su kod spomen ploče u nedelju položili predstavnici organizacije Teledoma Mađara u Makedoniji, lokalne samouprave i ambasade Mađarske u Skoplju.
Desetodnevna Kruševačka republika je inače događaj iz 1903. godine, kada je bio ustanak protiv Osmanskog carstva. Diplomata mađarske ambasade u Skoplju Kristina Tihanji kaže da je Kruševo u makedonskoj istoriji simbol slobode i to znači i nama time što je primilo Mađare. Od 2016. godine svake godine postoji mogućnost da se u dečjem kampu kod spomen ploče prisetimo te geste i da izrazimo zahvalnost.
Na manifestaciji je rečeno i da je ovo prisećanje poboljšalo mađarsko-makedonske veze, čija je jedna tačka saradnja u obrazovanju na srednjoškolskom nivou. Gradonačelnik Kruševa Tome Hristoski je kazao da se očekuje produbljenje saradnje u narednom periodu, kulturalnim, sportskim i drugim sadržajima, što će da doprinese rastu i razvoju dve države popravljajući lokalnu ekonomiju u Kruševu i Mađarskoj i drugde gde žive Mađari.
U okviru višednevne serije manifestacija su nastupili i vojvođanski sastavi narodnih plesova i narodne muzike. Umetnički rukovodilac kulturalnog udruženja Talentum, Roland Brezovski je kaoa da mu je posebna radost što prekogranične Mađare koji žive u rasejanju mogu da osnaže svojom prisutnošću, plesom, muzikom, druženjem, u njihovom nacionalnom identitetu. Oni su nastupili na tri lokacije tokom vikenda i publika ih je svuda primila sa interesovanjem i oduševljenjem.