Ugrás a tartalomra

Spomen na Aradske mučenike u Elemiru

2017.10.06
08:11
2024.03.19
08:51
Forrás
Pannon RTV
Mađari se danas sećaju na 13 mučenika iz Arada i tradicionalno centralna vojvođanska priredba održava se u Elemiru.

To je prilika da se podseti ne samo na Aradske mučenike, već i na sve junake iz revolucionarne borbe za slobodu 1848. godine. U Vojvodini centralna manifestacija održana je u Elemiru gde je stavljanjem venaca na spomenik honvedu Erno Kišu i misom u crkvi Svetog Agoštona odata pošta.

Manifestacija je otpočela opelom u elemirskoj crkvi Svetog Agoštona koju je predvodio Laslo Nemet zrenjaninski sveštenik uz sasluženje drugih sveštenika, dok je reformatski sveštenik Nandor Kiš podelio svoja razmišljanja sa okupljenima.

Janoš Dežo, direktor beogradskog Kolegijum Hungarikuma i Jene Hajnal, predsednik Mađarskog nacionalnog saveta takođe su se obratili okupljenima. „Nisam istoričar, ali kada se osvrnem na mađarsku prošlost, onda uglavnom, ne računajući kratke periode mira, ili sa juga, ili sa severa, ili sa istoka ili sa zapada stizali su napadi na Mađarsku državu, na mađarstvo. I postojali su ljudi koji su se držali saljbe i odbranili je. Sada, na sreću, ne trebaju nam topovi ni sablje, ali imamo šta da branimo" rekao je Janoš Dežo, direktor Koleijum Hungarikuma u Beogradu.

Erno Kiš rođen je u Temišvaru, u Aradu je izgubio život, ali sudbina ga je vezala za južne krajeve. Porodično imanje vezuje ga za Novi Itebej i Elemir, dok se borio u Banatu. U centru Zrenjanina imao je bistu, ali mu je konačno odredište u Elemiru, u kripti crkve Svetog Agoštona. „To što dolazimo ovamo svake godine, i što nas je sve više, to znači da je pokrenuto jedno posebno osvajanje teritorije na ovom prostoru. Ponovo otkrivamo svoje vrednosti, baštinu i one tekovine koje su nam ostavili Aradski mučenici. Šta su nam preneli? Domovina pre svega, bilo da sam Mađar ili ne. Ali kao Mađar činim za ovu domovinu."

Na obeležavanju u Elemiru prisutni su bili i predstavnici političkih partija. Ištvan Hanđa, član predsedništva DZVM kaže: „Radujemo se što je ovo sve prisutnije u krugovima vojvođanskih Mađara i što ljudi bez straha obeležavaju datume iz istorije".

Među 13 aradskih mučenika, četvoro je bilo iz južnih krajeva. Peter Kokai, kopredsednik Mađarskog pokreta kaže: „Možemo da budemo ponosni na nas, možemo da budemo ponosni na naciju, na mađarstvo i na slobodnjačke težnje. Aradski mučenici su svoje živote dali za slobodu".

Nedavno obnovljena elemirska spomen crkva postala je mesto mađarskog hodočašća, tim pre što Zrenjanin ima dva Aradska mučenika. Ernea Kiša i Vilmoš Lazara. Jožef Balaž iz Zrenjanina kaže: „Za stanovništvo Zrenjanina i Elemira ovo je izuzetno važan jubilej. Dva Aradska mučenika potiču iz našeg grada. Nezavisno od toga zaslužuju naše poštovanje".

Aradski martiri dali su svoje živote za vrednosti za koje se i danas treba istupati. Arpad Fremond potpredsednik Saveza vojvođanskih Mađara kaže: „Podsetio bih nas na to da se nikada ne treba predati, i da treba istupiti i boriti se sa teškoćama koje imamo i zastupati interese zajednice i onda kada to nije prijatno. Mislim da je to najvažnija poruka 6. oktobra."

Najnovije

Najčitanije

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Unapređenje zapošljavanja u Subotici

Završena je javna rasprava u vezi izrade Lokalnog akcionog plana zapošljavanja za period 2024-2026. godina, koja je počela 8. aprila - obavestio je javnost Saša Gravorac.

Ulica Braće Radić u Subotici proglašena za kulturno dobro

Zahvaljujući učešću SVM-a u sastavu vladajuće koalicije istrajnom radu u lokalnoj samoupravi, Vlada Srbije je svojom odlukum proglasila ulicu za kulturno dobro – prostorno kulturno-istorijsku celinu os velikog značaja – saopštio je dr Balint Pastor.

Postavljen poslednji par šina na brzoj pruzi Subotica-Novi Sad

Radovi na izgradnji deonice brze pruge Beograd-Budimpešta između Subotice i Novog Sada odlično napreduju. Danas poslepodne je kod Bačke Topole postavljen poslednji par šina između dva vojvođanska grada, tako da se glavna pruga može smatrati spojenom.